Nakon velikog požara koji je izbio u poslovnoj zgradi Vjesnika, policija je odmah započela kriminalističko istraživanje. Uz osiguravanje mjesta događaja i mjera kojima se štitila sigurnost građana, prioritet je bio žurno prikupljanje informacija od svih osoba koje bi mogle imati saznanja o uzroku požara.
Iz policije upozoravaju da objavljivanje neslužbenih informacija u prvim satima nakon događaja može otežati istraživanje, jer podaci mogu doći do osoba koje su predmet policijskih izvida.
Potvrđeno je da je u dosadašnje kriminalističko istraživanje bilo uključeno nekoliko mlađih osoba, od kojih je jedna uhićena te se nad njom provodi daljnje ispitivanje. Policija je naglasila da im je važno pravovremeno informirati javnost, ali isključivo na način koji ne ugrožava istragu, te su poručili da će naknadno objaviti dodatne informacije kada okolnosti to dopuste.
Pitanje zakonskih odredbi
Ovaj slučaj ponovno je otvorio pitanje zakonskih odredbi o izazivanju požara te o kaznama i odgovornosti koje hrvatsko zakonodavstvo propisuje za takva djela. Prema Kaznenom zakonu, izazivanje požara može biti dio najtežih kaznenih djela, uključujući i terorizam. Što kaže Kazneni zakon?
Ako se požar izazove s ciljem zastrašivanja građana ili narušavanja ustavnih i društvenih struktura države, počinitelj može biti kažnjen kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Prijetnja takvim djelom kažnjava se kaznom od šest mjeseci do pet godina.
Ako je izazivanjem požara nastala smrt jedne ili više osoba ili velika razaranja, kazna iznosi najmanje pet godina zatvora, dok je za namjerno usmrćenje kazna najmanje deset godina ili dugotrajni zatvor. Prijetnja podmetanjem požara, ako je ozbiljna i usmjerena prema nekoj osobi, predstavlja kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora do tri godine. Ako je takva prijetnja upućena službenoj osobi, novinaru ili većem broju građana ili je izazvala snažnu uznemirenost, kazna je od šest mjeseci do pet godina.
Cure nove detalji o požaru u Vjesniku: ‘Nisu samo maloljetnici’
Nadalje, kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom, uključujući požar, kažnjava se zatvorom u trajanju od šest mjeseci do pet godina, a ako je djelo počinjeno iz nehaja, kazna iznosi do tri godine zatvora. Posebno teške kazne propisane su za izazivanje požara s ciljem uništenja ili oštećenja civilnog zrakoplova, broda ili platforme, gdje su kazne od tri do petnaest godina, odnosno najmanje pet godina ako je nastupila smrt ili velika šteta, a najmanje deset godina ako je počinitelj postupao s namjerom usmrćenja. Kazneno je djelo i krađa počinjena iskorištavanjem kaosa nastalog požarom, a za njega je propisana kazna od jedne do osam godina zatvora.
Uz kaznenu odgovornost, hrvatsko zakonodavstvo propisuje i prekršajne sankcije. Prema Zakonu o zaštiti od požara, svaka fizička i pravna osoba dužna je djelovati tako da ne izazove požar i obvezna je provoditi sve propisane mjere zaštite, stoji u Zakonu.
Fizička osoba koja izazove požar može biti kažnjena novčanom kaznom od 1.990 do 19.900 eura ili zatvorom do 60 dana. Ako je požar izazvan iz nehaja, kazna iznosi od 265 do 1.990 eura.
Kazne za pravne osobe
Za pravne osobe koje propustom izazovu požar propisana je kazna od 1.990 do 19.900 eura, dok će odgovorna osoba u pravnoj osobi za isti prekršaj platiti kaznu od 265 do 1.990 eura. Ministarstvo vodi evidenciju svih osoba kažnjenih za ove prekršaje.
Zakon također predviđa nadzor nad provođenjem mjera zaštite od požara na poljoprivrednim površinama. Ako se utvrdi da se vlasnici ili korisnici zemljišta ne pridržavaju propisa o zaštiti od požara, inspektori mogu narediti hitne mjere radi uklanjanja opasnosti.
Slučaj Vjesnik je još jednom pokazao koliko je širok raspon propisanih kazni i odgovornosti za izazivanje požara, ali i koliko je važno pravodobno i stručno postupanje u prvim satima nakon incidenta. Policija nastavlja provoditi opsežno kriminalističko istraživanje, a javnost očekuje nove informacije čim istraga to omogući.
