Luksuzno krstarenje preko Atlantika pretvorilo se u noćnu moru za putnike kruzera MV Hondius, koji se trenutno nalazi u izolaciji kod Zelenortske Republike. Umjesto idiličnih postaja na udaljenim otocima, brod je postao žarište opasnog hantavirusa, bolesti koja se uobičajeno ne povezuje s morskim putovanjima, ali ovdje je već odnijela tri života. Dok gotovo 150 ljudi čeka u karanteni, napetost raste jer se iščekuje odluka o luci koja bi bila spremna primiti “brod zaraze” i pružiti adekvatnu medicinsku pomoć preostalim putnicima.
Situaciju dodatno komplicira nesigurnost oko načina širenja bolesti. Maria Van Kerkhove, vršiteljica dužnosti ravnateljice Odjela za prevenciju i pripremu za epidemije pri WHO-u, iznijela je sumnje koje izazivaju strah: “Znamo da su neki od zaraženih imali vrlo bliski međusobni kontakt i sigurno se ne može isključiti prijenos s čovjeka na čovjeka.” Iako se hantavirus tradicionalno prenosi preko glodavaca, mogućnost interhumanog prijenosa podigla je razinu uzbune na globalnu razinu.
Dok Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi kako je Španjolska pristala da brod pristane na Kanarske otoke radi istrage, Madrid je povukao kočnicu. Španjolsko Ministarstvo zdravstva jasno je poručilo da odluka nije konačna: “Ovisno o epidemiološkim podacima prikupljenima na brodu tijekom prolaska kroz Zelenortske Otoke, donijet će se odluka o najprikladnijoj luci pristajanja. Do tada Ministarstvo zdravstva neće donijeti nikakvu odluku.” Ovakav oprez jasan je pokazatelj straha od potencijalnog uvoza smrtonosnog virusa na kopno, piše CNN.
Visoka smrtnost i specifičan način zaraze
Dosadašnji razmjer tragedije uključuje sedam identificiranih slučajeva, od kojih su tri završila kobno, preminuli su njemački državljanin te par iz Nizozemske. Jedan britanski putnik bori se za život na intenzivnoj njezi u Južnoj Africi, dok su na samom brodu izolirane još dvije osobe sa simptomima, čija se evakuacija hitno priprema. Unatoč smrtnim slučajevima, dr. Van Kerkhove nastoji smiriti širu javnost: “Rizik od širenja zaraze je nizak. Ovo nije virus koji se širi poput gripe ili COVID-a. Sasvim je drugačiji.”
Opasnost hantavirusa leži u njegovoj agresivnosti prema ljudskom organizmu. Epidemiologinja Iva Pem Novosel pojasnila je za Dnevnik Nove TV strašnu statistiku ove bolesti, napominjući da virus hemoragijske groznice s pulmonarnim sindromom ima “izuzetno visok mortalitet i do 50 posto.” To znači da bi svaki drugi zaraženi putnik mogao izgubiti bitku s bolešću ako se ne osigura vrhunska medicinska skrb.
Mehanizam prijenosa obično je vezan uz nečistoće, što otvara pitanje higijenskih uvjeta ili prisutnosti glodavaca na samom kruzeru tijekom dugog putovanja iz Argentine. “Glodavci izlučuju virus urinom, fecesom, slinom, i onda se on aerosolizira, dospijeva u zrak. Ako dođemo u kontakt s aerosolom pomiješanim s uzročnikom, ako ga udahnemo, možemo se zaraziti, ili ako dotičemo površine gdje su ti glodavci boravili ili njihove izlučevine, također se možemo zaraziti” zaključila je.
