Američki predsjednik Donald Trump ponovno je eskalirao retoriku i usmjerio svoju pažnju izvan rata s Iranom, sugerirajući da bi Kuba mogla postati sljedeća meta Washingtona. Govoreći u Bijeloj kući, nagovijestio je buduće akcije nakon što se trenutni sukob završi. “Možda ćemo se zaustaviti na Kubi nakon što završimo s ovim”, rekao je, misleći na američko-izraelsku vojnu kampanju protiv Irana koja je započela 28. veljače i još nije gotova.
Također je ponovio svoju karakterizaciju Kube kao “nacije koja propada”, ponavljajući ranije izjave u kojima je predvidio da će otok “uskoro pasti”, iako je naglasio da je trenutni fokus administracije i dalje na Iranu. Na nedavnom investicijskom forumu na Floridi otišao je dalje, rekavši: “Usput, Kuba je sljedeća, ali pretvarajte se da to nisam rekao”. Vrlo zaigran komentar.
Dok Trumpova administracija nudi ovakve izjave, kriza na otoku je sve dublja, mahom zbog američkih akcija u regiji. Nakon operacije u Venezueli 3. siječnja, gdje su američke snage doslovno otele predsjednika Nicolása Madura, već krhka energetska situacija na Kubi naglo se pogoršala. Prekid protoka nafte iz Venezuele, a potom i iz Meksika, pojačao je nestašice i ekonomske probleme koji su bili problematični i prije američkih poteza.
‘Ako trebamo umrijeti, umrijet ćemo’
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel odgovorio je otvorenim prkosom, svaljujući odgovornost za teškoće zemlje izravno na Washington. U intervjuu za NBC-jevu emisiju “Meet the Press”, svom prvom gostovanju na američkoj televiziji, rekao je da ostaje otvoren za dijalog “bez uvjeta”, ali je odlučno odbacio svaki prijedlog o odstupanju pod vanjskim pritiskom. Iako je priznao da SAD nisu formalno zatražile njegovu ostavku, jasno je dao do znanja da takav potez neće biti prihvaćen. “Branit ćemo se, a ako trebamo umrijeti, umrijet ćemo”, rekao je, dodajući da su Kubanci spremni “dati svoje živote za revoluciju”.
Njegovi komentari naglašavaju širu pat situaciju, dok Sjedinjene Države nastavljaju ono što kubanski dužnosnici opisuju kao de facto energetsku blokadu, ograničavajući isporuke nafte na otok. Iako je ruski tanker nedavno prošao, nudeći tek maleno i privremeno olakšanje, cjelokupna situacija ostaje kritična za stanovništvo.
Trump očekuje scenarij Venezuele?
Napetosti odražavaju nedavni pristup Washingtona u Venezueli, gdje je brza operacija uklonila Madura i dovela do promjene vodstva pod potpredsjednicom Delcy Rodríguez, koja se potom okrenula tzv. “suradnji” sa Sjedinjenim Državama, a vjerojatnije američkoj eksploataciji tih najvećih svjetskih rezerva nafte. Čini se da taj ishod utječe na očekivanja u vezi Kube kod Trumpa. Međutim, Kuba predstavlja drugačiji izazov. Njezino vodstvo se općenito smatra konsolidiranijim, a dugo dominantna obitelj Castro održava značajan utjecaj iza kulisa. Članovi obitelji navodno su preuzeli uloge u pregovorima i naporima za ekonomske reforme usmjerenim na stabilizaciju zemlje.
Tijekom intervjua, Díaz-Canel je postavio jasne granice u vezi s kubanskim političkim sustavom. Isključio je bilo kakve promjene u trenutnoj strukturi vlasti i odbacio mogućnost uvođenja višestranačkih izbora. Također je odbio obvezati se na puštanje oko 1200 političkih zatvorenika, uključujući aktivista glazbenika Maykela Castilla, poznatog kao Osorbo, koji je još uvijek u pritvoru.
Washington tvrdi da je postigao dogovor s Venezuelom oko nafte: Detalji ucjene
