Kubansko gospodarstvo nalazi se u sve dubljoj krizi, a mnogi stanovnici tvrde da život na otoku postaje gotovo neizdrživ. Prema izvješću CNN-a, dio Kubanaca smatra da je snažan politički i gospodarski pritisak iz Sjedinjene Američke Države dodatno pogoršao ionako tešku situaciju.
Jedan vozač bicikl-taksija u Havana rekao je novinarima da mnogi ljudi jedva preživljavaju. Govorio je tiho, strahujući da ga netko ne čuje. “Ne možemo više izdržati. Ljudi ne mogu prehraniti svoje obitelji”, rekao je.
Kuba je već desetljećima suočena s gospodarskim poteškoćama i sankcijama, još od vremena kada je Fidel Castro preuzeo vlast nakon revolucije 1959. godine. Tijekom godina zemlja je prošla kroz brojne krize – od sukoba s Washingtonom i nuklearne napetosti tijekom Hladnog rata do velikih valova iseljavanja. Danas se situacija ponovno pogoršava. Američki predsjednik Donald Trump poručio je da bi kubanski režim mogao uskoro oslabjeti pod pritiskom sankcija.
FOTO: PExels
Nestašica goriva i pad turizma
Kuba se trenutačno suočava s ozbiljnim nedostatkom goriva, što dodatno pogađa promet i gospodarstvo. Mnogi hoteli izgrađeni posljednjih godina sada su zatvoreni ili rade s minimalnim kapacitetom, dok je broj turista znatno pao.
Automobila je sve manje na cestama, a gorivo se često prodaje na crnom tržištu po cijenama koje većina stanovnika ne može priuštiti. Spremnik goriva ondje može koštati i više od 300 dolara, što je za mnoge Kubance iznos jednak godišnjoj zaradi. Stanovnici se suočavaju i s dugotrajnim nestancima električne energije koji ponekad traju i više od jednog dana. Kada se struja nakratko vrati, mnogi ustaju usred noći kako bi skuhali obrok ili obavili kućanske poslove.
Na ulicama su sve češći prizori ljudi koji pretražuju kontejnere u potrazi za hranom, što dodatno pokazuje razmjere gospodarske krize i još jednog propalog socijalističkog eksperimenta. U međuvremenu je kubanski predsjednik Miguel Diaz‑Canel pozvao na jačanje vojne spremnosti zemlje kako bi se, kako je rekao, odvratila moguća američka agresija. Tijekom vojne vježbe Revolucionarnih oružanih snaga poručio je da je najbolji način sprječavanja napada “prisiliti protivnika da izračuna cijenu koju bi morao platiti”. Napetosti su dodatno porasle nakon američke operacije u Caracasu, tijekom koje su snage SAD-a uhitile venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, dugogodišnjeg saveznika Havane i ključnog dobavljača nafte Kubi.
Podsjetimo, geopolitički analitičar Branimir Vidmarović ranije je za naš portal upozorio da se politička i društvena situacija na Kubi značajno promijenila u odnosu na vrijeme revolucije. “Mlađi Kubanci više nemaju ideološku snagu kojom bi branili sustav kao prije. Čak i bez izravne intervencije otpor bi mogao biti slab”, rekao je Vidmarović.
Prema njegovim riječima, američke akcije u regiji, uključujući operaciju protiv vlasti u Venezueli, nisu bile samo ideološki potez nego i pokušaj da Washington pokaže svoju geopolitičku moć i pošalje poruku drugim državama.
Vidmarović također smatra da se globalna ravnoteža moći mijenja te da se geopolitičko težište sve više pomiče prema novim silama poput Kina, Indija i Saudijska Arabija. U takvom okruženju, upozorava, male države poput Kuba lako mogu postati dio šireg nadmetanja velikih sila, što dodatno povećava neizvjesnost za stanovnike otoka.
