Gradić Rogoznica raj je za ljubitelje mira koji na brojnim plažama mogu upijati sve zvukove, mirise i okuse Mediterana, ali isto tako imaju jedinstvenu priliku okupati se u morskom jezeru Umajevo oko i posjetiti Labirint lavande.
Labirint lavande na poluotoku Kopara i Zmajevo oko među najprepoznatljivijim su prirodnim i turističkim atrakcijama Rogoznice. O njihovom nastanku, posebnostima, legendama, turističkom potencijalu i budućem razvoju razgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice Općine Rogoznica Ana-Marijom Zeba.
Labirint lavande kao oaza mira
Ideja o uređenju Labirinta lavande na poluotoku Kopara javno je predstavljena i pokrenuta u siječnju 2014. godine, kada je zagrebačka udruga „Labirint“ predložila projekt Općini Rogoznica.
Projekt je nastao kao zajednička turističko-ekološka inicijativa udruge i Općine Rogoznica, a uklopio se u širi plan revitalizacije park-šume Kopara i obogaćivanja turističke ponude mjesta.
„Osnovna ideja projekta bila je prirodna oaza za opuštanje, meditaciju i rješavanje stresa. Autori projekta iz udruge ‘Labirint’ zamislili su ga kao mjesto koje posjetiteljima budi osjetila kroz jedinstvenu kombinaciju mirisa lavande, mora i borove šume“, istaknula je Ana-Maria Zeba.
U početnoj realizaciji posađeno je 1460 sadnica lavande. Tijekom 2023. godine provedena je veća rekonstrukcija i revitalizacija labirinta, uključujući sadnju novih, mladih sadnica. Ipak, lokacija se suočava s izazovima koje donose sve izraženiji ekstremni ljetni uvjeti.
„Labirint lavande suočava se s izraženim problemima u održavanju zbog ekstremnih ljetnih uvjeta“, kazala je direktorica Turističke zajednice.
Iako Turistička zajednica Općine Rogoznica ne raspolaže točnim brojem godišnjih posjetitelja, budući da je riječ o otvorenom javnom lokalitetu bez naplate ulaznica, brojača ili kontroliranog ulaza, poznato je da je najveći interes tijekom lipnja, kada lavanda raskošno cvjeta.
Kip Majke u središtu labirinta
Labirint je u međuvremenu dobio i posebnu, romantičnu dimenziju.
„Tijekom godina, labirint je među lokalnim stanovništvom i čestim gostima Rogoznice stekao status ‘skrivenog romantičnog mjesta’. Zbog izoliranosti, mirisa lavande i činjenice da se s vrha pruža jedan od najljepših zalazaka sunca na Jadranu, labirint je postao neslužbeno najpopularnije mjesto u Rogoznici za prosidbu“, otkrila je Zeba.
U središtu labirinta nalazi se kip Majke mora, čija se simbolika oslanja na pomorsku i ribarsku tradiciju Rogoznice.
„Kao tradicionalno ribarsko i pomorsko mjesto, Rogoznica je stoljećima sudbinski vezana uz more. Kip predstavlja figuru čuvarice i zaštitnice koja bdije nad lokalnim ribarima i pomorcima“, pojasnila je.
Trenutačno se uz Labirint lavande ne održavaju organizirani obilasci, vođene ture, berbe, radionice ili festivali, no takvi su programi planirani za 2027. godinu.
Zmajevo oko – jezero, fenomen i legenda
Zmajevo oko smješteno je na poluotoku Gradini, nasuprot uvali Soline i marini Frapa. Riječ je o jezeru eliptičnog oblika, duboko usječenom u stijene obrasle makijom i nižim raslinjem.
Ispunjeno je slanom vodom, a s morem je povezano pukotinama i kanalima u poroznom vapnencu te špiljom čiji se otvor može vidjeti na površini vode. Špilja je poznata pod nazivom Zmajevo uho, a prema dostupnim podacima veća je i dublja od samog jezera.
„U znanstvenom smislu Zmajevo oko svojevrstan je hidrološki i geomorfološki fenomen jer se u njemu događaju intenzivni biokemijski procesi, pa ga možemo smatrati prirodnim bioreaktorom“, navodi Ana-Maria Zeba.
Maksimalna dubina jezera iznosi 15 metara, dok se neposredni podzemni sustav šupljina spušta znatno dublje. Jezero je povezano s morem kroz porozni krški reljef i mrežu podzemnih kanala.
Posebnost Zmajeva oka očituje se i u slojevima vode različitih boja. Na površini se mogu vidjeti zelene i plave nijanse, u središnjim dijelovima žuta i zelena, dok se u donjim slojevima, zbog nedostatka kisika i visoke koncentracije sumpora, pojavljuju ružičasta, crvena ili ljubičasta boja.
Najzanimljivija pojava je povremeno „ključanje“ odnosno prevrtanje slojeva vode. Tada se jezero zamuti, može se osjetiti miris sumpora, a morski organizmi poput riba, meduza, kornjača i drugih životinja privremeno napuštaju jezero i odlaze prema moru. Nakon normalizacije uvjeta vraćaju se u jezero.
Legenda o zmaju Murinu
Zbog svojeg eliptičnog oblika jezero je u narodu poznato kao Zmajevo oko. Uz njega se veže više legendi, među kojima su priča o meteoritu koji je navodno pao na mjesto današnjeg jezera i legenda o dvojici braće, nakon čije je nepravedne podjele nasljedstva jezero nastalo kao posljedica prokletstva.
Ipak, najpoznatija je legenda o zmaju Murinu, po kojem je lokalitet i dobio ime.
Najpoznatija, po kojoj je jezero i dobilo ime Zmajevo oko, govori o strašnom zmaju Murinu. Prema rogozničkoj predaji, Murin je bio izvanbračni sin Here i Posejdona. Vladao je otokom Velika Smokvica i štitio stanovnike od osvajača i pljačkaša, ali je zauzvrat tražio krvavi danak. Svake godine na najduži dan morao je dobiti najljepšu djevojku za ženu.
Ogromno je čudovište vladalo obližnjim otokom Velom smokvicom i štitilo stanovnike od raznih razbojnika i pljačkaša, ali zauzvrat je tražilo krvavi danak.
Svake godine na najduži dan Murin je dobivao najljepšu djevojku za ženu. Nijedna nesretnica nije preživjela prvu zmajsku bračnu noć dok se na krilatom konju Pegazu nije pojavio Aristoles, praunuk Argonauta Jasona. Veličanstveni junak zaljubio se u djevojku koja je trebala postati nova zmajeva žena i izazvao je strašnog Murina na dvoboj. Kopljem koje je uz pomoć Hefesta i Mjesečeve prašine iskovala božica Atena hrabri je ratnik smrtno ranio opakog suparnika. Dok je umirao, Murin je oštrim kandžama iskopao vlastite oči.
Jedno je oko bacio daleko iza otoka Mljeta, a drugo mu je samo iskliznulo pod noge i istopilo kamen. U kamenu udubinu slilo se more i nastalo je jezero znakovita imena Zmajevo oko.
Narodna predaja koja se nadovezuje na Murina kaže da ako se dvoje zaljubljenih zajedno okupa u jezeru, živjet će dugo u sretnom braku, bit će vjerni jedno drugom do kraja života, a njihov će brak biti blagoslovljen vječnom ljubavlju i zdravom djecom.
Prema drugoj verziji legende, ovdje su u davna vremena živjela dva brata od kojih je jedan bio slijep.
Pri podijeli nasljedstva zdravi je brat prevario onoga bez vida, koji je u tom trenutku izrekao strašnu kletvu: „Ako nisi pravedno podijelio, našu će zemlju progutati voda iz koje će iskočiti strašan zmaj.” Tako i bješe, neman je iskočila iz raspukle zemlje i pojela nepoštenog brata. Maštoviti Rogozničani u priču o jezeru uključili su i izvanzemaljce čiji se svemirski brod srušio na dno jezera. „Ključanje” se događa svaki put kada pokušaju stupiti u kontakt sa svojom vrstom u svemiru. Zmajevi, izvanzemaljci i meteoriti u jezeru. Zvuči kao sjajan scenarij za film. No imate sreće. Ovakvo mjesto postoji u Rogoznici. Stoga iskoristite priliku i okupajte se u zjenici Zmajeva oka.
„Legenda o zmaju Murinu iznimno pridonosi prepoznatljivosti Zmajeva oka i ključni je element turističkog brendiranja Rogoznice“, naglasila je Zeba.
Zaštita i odgovoran posjet
Zmajevo oko kao prirodna i turistička atrakcija Rogoznice prepoznato je krajem 20. i početkom 21. stoljeća, a u prostornim planovima predlaže se njegovo proglašenje posebnim rezervatom u moru.
Kupanje u jezeru službeno je dopušteno i iznimno popularno. Posjetiteljima se preporučuje korištenje odgovarajuće obuće, a onima koji se planiraju kupati i upotreba biorazgradivih krema za sunčanje. Otpad je potrebno odlagati na za to označena mjesta.
Za zaštitu, održavanje i upravljanje područjem oko Zmajeva oka zadužene su županijska javna ustanova, lokalna samouprava i znanstvena zajednica. Turistička zajednica pritom ima ulogu medijatora i promotora, dok je komunikacija sa znanstvenom zajednicom primarno u rukama županijskih i državnih institucija za zaštitu prirode.
Uz samo jezero i u njegovoj neposrednoj okolici redovito se organiziraju kulturna, sportska, edukativna i turistička događanja, koja privlače ljubitelje kulture, sporta i znanosti.
Priča o Murinu posebno je važna u turističkoj promociji Rogoznice. Upravo je legenda o zmaju postala temelj središnjeg ljetnog kulturno-turističkog događaja u Rogoznici, koji svake godine okuplja velik broj posjetitelja.
Budućnost održivog turizma
U Turističkoj zajednici Općine Rogoznica Labirint lavande i Zmajevo oko vide kao dvije komplementarne atrakcije i ključna stupa budućeg razvoja održivog turizma.
„Turistička zajednica općine Rogoznica vidi Zmajevo oko i Labirint lavande kao dva ključna, komplementarna stupa razvoja održivog turizma. Njihova uloga u budućoj turističkoj ponudi Rogoznice definira se kroz glavne strateške smjernice: pozicioniranje Rogoznice kao destinacije mistike i prirode, odnosno storytelling turizma, razvoj aromaterapijskog turizma te produljenje sezone“, zaključila je Ana-Marija Zeba.
Moja reakcija na članak je…
