Ilustracija/Hercegovina.info
Nakon dojava o postavljenim bombama u Sarajevu i Travniku, isti scenarij ponovio se i jučer. Meta su Opća bolnica, Univerzitet i Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu, kao i škole i javne ustanove u Zenici. Osim izazivanja straha, panike i nesigurnog okruženja za društvo i državu, svako postupanje po dojavi značajno košta u vremenu, ljudstvu i tehnici.
U sarajevskoj Općoj bolnici nije provedena evakuacija pacijenata i medicinskog osoblja, već je izvršen kontradiverzijski pregled. Nešto ranije, sve osnovne i srednje škole na području Grada Zenice ispražnjene su zbog jutrošnjih prijetnji koje su putem e-maila upućene policiji, pojedinim školama i javnim ustanovama. Kantonalno ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport naložilo je privremeni prekid redovitog odgojno-obrazovnog procesa te organizaciju nastave na daljinu.
“Provode se sigurnosni pregledi svih objekata na koje se odnose prijetnje. Policija nastavlja aktivnosti na otkrivanju identiteta osobe koja je uputila ove prijetnje”, kazala je glasnogovornica MUP-a ZDK Lejla Ekinović.
Iako se većina prijetnji na kraju pokaže lažnima, svaka dojava paralizira sustav. Predstavlja ozbiljnu prijetnju dok se ne dokaže suprotno, a kontradiverzijski pregledi traju satima, donosi N1.
“To nije posebno veliki izazov za sigurnosni sektor, ali jest izazov u smislu da je postao masovan i da se procjene mogu kretati ne samo u pravcu ovih ‘nevinih’ razloga, nego i zbog toga što može biti dio hibridnog rata neke zemlje protiv BiH i načina na koji se BiH prikazuje kao nesigurna”, rekao je stručnjak za sigurnost Hamza Višća.
Takve situacije imaju i šire posljedice jer nesigurno okruženje odbija potencijalne investitore, smanjuje interes za posjete te usporava napredak u eurointegracijama, smatra Višća. Kao ključni problem ističe se nedostatak strateškog okvira za zaštitu sigurnosti.
“Nemamo zakon o zaštiti kritične infrastrukture, iako je davno donesena nova direktiva EU koja definira sustave kritične infrastrukture, ne samo objekte nego i ljude i sustave”, upozorio je stručnjak za sigurnost Edin Garaplija.
Svaki izlazak na teren podrazumijeva značajne troškove u vremenu, ljudstvu i tehnici. Kako pojašnjava univerzitetski profesor Sandi Dizdarević, formiranje stručnih timova unutar KDZ odjela zahtijeva ozbiljno planiranje, obuku kadra i nabavu specijalizirane opreme. Samo obuka jednog službenika može koštati nekoliko tisuća KM, dok tehnička oprema za detekciju, identifikaciju i deaktivaciju eksplozivnih naprava doseže i nekoliko desetaka tisuća maraka.
“Troškovi koje proizvode dojave o postavljenim bombama su višestruki i obuhvaćaju ne samo KDZ preglede, već i angažman velikog broja ovlaštenih službenih osoba radi provođenja protokola, hitne evakuacije građana, angažman stručnjaka i opreme, kao i vrijeme i resurse istražitelja te troškove obustave rada institucija”, naveo je Dizdarević.
Iako je teško precizno procijeniti ukupne troškove jer svaka dojava ima svoje specifičnosti, procjenjuje se da oni mogu doseći i nekoliko desetaka tisuća KM. Podaci MUP-a KS pokazuju da je do 31. ožujka ove godine provedeno osam KDZ pregleda. Počinitelji najčešće koriste lažne naloge, a mogu se svrstati u tri kategorije.
“To mogu biti maloljetnici, što je čest slučaj zbog izbjegavanja nastave. Imamo i pojedince koji žele izazvati paniku i strah u društvu, tzv. trolove koji svjesno šire paniku, te rjeđe organizirane i politički motivirane aktere”, rekao je Adnan Pirić s Fakulteta za kriminalistiku.
Kao jedno od mogućih rješenja Pirić vidi edukaciju, posebno među mladima, kako bi se podigla svijest o ozbiljnosti ovog problema.
U međuvremenu, lažne dojave prisutne su i u regiji. Hitne kontradiverzijske preglede provodi i crnogorska policija nakon prijava o eksplozivnim napravama u tržnim centrima u Podgorici i Budvi, kao i u školama u Nikšiću. Zbog istog razloga evakuirana su i tri tržna centra u Zagrebu.
