U općini Vareš u središnjoj Bosni nastavlja se ozbiljna zdravstvena kriza uzrokovana masovnim trovanjem stanovništva olovom. Prema navodima građana i najnovijim rezultatima testiranja, prisutnost ovog teškog metala u krvi potvrđena je kod više od stotinu stanovnika, a razmjeri problema znatno su veći nego što se isprva pretpostavljalo.
Najnoviji nalazi pokazuju da olovo nije pronađeno samo kod mještana koji žive u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, nego i kod stanovnika samog središta Vareša. To dodatno pojačava zabrinutost lokalne zajednice i stručnjaka.
Inače, prva ispitivanja provedena u prosincu prošle godine pokazala su da je kod svih 44 testirane osobe, različitih dobnih skupina, utvrđena prisutnost olova u krvi. U međuvremenu je privatnim putem testirano još devet osoba, a njihovi nalazi potvrdili su alarmantno stanje. Posebno zabrinjava podatak da je olovo otkriveno i kod petero djece mlađe od šest godina.
Iznimno visoke koncentracije
Kako javlja sarajevska N1, posljednja testiranja ukazuju na iznimno visoke koncentracije olova kod pojedinih osoba – u nekim slučajevima i desetke, pa čak i stotinu puta iznad referentnih vrijednosti.
Stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica upozoravaju kako je riječ o izrazito ozbiljnom zdravstvenom problemu. Ističu da u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom te da, prema suvremenoj medicini, ne postoji sigurna razina izloženosti ovom teškom metalu.
U intervjuu za lokalni radio, vršitelj dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović izjavio je kako će mu, osvoji li mandat, zdravlje građana biti apsolutni prioritet. No dodatnu zabrinutost izazvala je informacija da je kompanija DPM Metali, neposredno prije objave novih rezultata testiranja, zatražila od Vlade Zeničko-dobojskog kantona povećanje koncesijske naknade.
Rizvanović je potvrdio da je inicijativa upućena Ministarstvu privrede ZDK-a te da se u idućim mjesecima očekuje povećanje koncesije, uz dogovor da se ona od 1. siječnja 2026. isplaćuje retroaktivno.
Takav potez izazvao je ogorčenje među građanima. Stanovnici Pržića i Daštanskog poručuju kako je neprihvatljivo razgovarati o financijskim pitanjima u trenutku kada su zdravlje i životi ljudi ozbiljno ugroženi, upozoravajući da se zdravlje ne može „kupovati“ koncesijskim naknadama.
Prema Zakonu o rudarstvu Federacije BiH, nadležno ministarstvo dužno je ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ako rudarski radovi ugrožavaju život i zdravlje građana, a druge mjere nisu dovoljne. Unatoč tome, vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH zasad nemaju jasan odgovor na situaciju u Varešu. Izvanredno stanje još uvijek nije proglašeno, a nije poznato ni je li Tužiteljstvo ZDK-a pokrenulo istragu.
Novi rudarski projekti
Istodobno, unatoč protivljenju lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva, kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove rudarske projekte u tom području, uključujući planirano rudarenje kroma u slivu rijeke Krivaje.
Vareš je gradić i općina smještena u središnjoj Bosni, sjeverno od Sarajeva, u planinskom području bogatom šumama i rudnim resursima. Povijesno je poznat kao jedno od najstarijih rudarskih središta u Bosni i Hercegovini, s tradicijom eksploatacije željeza koja seže još u srednji vijek. Tijekom industrijskog razvoja bivše Jugoslavije, rudarstvo i metalurgija bili su temelj lokalnog gospodarstva.
Upravo ta dugogodišnja povezanost s rudarstvom danas se ponovno nameće kao ključno pitanje – ovaj put ne kroz ekonomski razvoj, već kroz ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva i okoliš.
