Dobro je poznato da je projekt proširenja LNG terminala u Hrvatskoj ključan projekt za jačanje energetske sigurnosti i diverzifikaciju izvora energije. LNG terminal na otoku Krku, koji je započeo s radom početkom 2021. godine, u nepune tri i pol godine svojega postojanja nametnuo se kao strateški iznimno važno postrojenje za prihvat i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina (LNG) ne samo za Hrvatsku, već i za čitavu regiju. A udvostručenjem kapaciteta prihvata, sa sadašnjih 2,9 milijardi kubnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG) na maksimalnih 6,1 milijardu, koliko će iznositi kada projekt bude dovršen te kada se dovrši i paralelni projekt proširenja prihvatnih kapaciteta plinovoda Zlobin-Bosiljevo, Bosiljevo-Sisak-Kozarac i Lučko-Zabok, definitivno će Hrvatsku smjestiti na kartu važnih plinskih čvorišta koja će osiguravati distribuciju prirodnog plina u zemlje srednje i istočne Europe. Naime, LNG terminali igraju ključnu ulogu u osiguravanju europske energetske sigurnosti, fleksibilnosti tržišta, diverzifikacije dobavnih pravaca plina i ekonomskih koristi, osiguravajući potrebnu energiju u prijelaznom razdoblju u kojem Europa i svijet razvijaju održiviji energetski sustav. Strateška važnost LNG-ja zasigurno će nastaviti rasti kako se Europa bude suočavala sa složenošću opskrbe energijom, rastom potražnje za energentima i održivosti u nadolazećim desetljećima. Stoga je u tom kontekstu nesporna važnost LNG terminala na Krku, jednako kao i potreba za proširenjem njegovih prihvatnih kapaciteta.
Ivan Fugaš, direktor tvrtke LNG Hrvatska koja upravlja terminalom na Krku, za Megawatt je kazao da je FSRU brod (plutajući terminal za prihvat i uplinjavanje LNG-ja) u protekle tri i pol godine rada prihvatio ukupno 93 broda za prijevoz LNG-ja, iz kojih je prekrcano i uplinjeno više od 7,7 milijardi kubnih metara prirodnog plina. „Više od 72 posto svih brodova za prijevoz LNG-ja stiglo je iz SAD-a, a tijekom ove plinske godine stizali su i brodovi iz Trinidad i Tobaga, Španjolske i Alžira“, potvrdio nam je Fugaš i dodao da je terminal početkom lipnja ove godine nakratko prestao s radom kako bi se provelo redovno održavanje. „Obavljeni su svi inspekcijski pregledi broda, što je obavilo klasifikacijsko društvo, odrađen je pregled i servis kompletne opreme na terminalu te su odrađeni i radovi na jačanju tehničke zaštite“, objasnio nam je Fugaš.
‘Početkom ove godine u kineskom brodogradilištu Nantong započela je proizvodnja modula za uplinjavanje koji će nam biti isporučen’, kaže direktor Ivan Fugaš. FOTO: Robert Anic/PIXSELL
U protekle tri i pol godine LNG je direktno s FSRU broda prekrcan i u 354 kamiona za prijevoz LNG-ja. Naime, prekrcaj LNG-ja na kamione predstavlja ključni dio logističkog lanca u distribuciji LNG-ja od terminala do krajnjih korisnika, posebno onih koji nisu povezani na plinovodnu mrežu. Ovaj proces omogućava fleksibilniju i širu distribuciju LNG-ja, zadovoljavajući potrebe za plinom u udaljenim područjima, ali i opskrbu LNG-om brodova, teretnih vozila i radnih strojeva, što je trend koji posljednjih godina Europa snažno potiče u sklopu nastojanja za prelazak na čišća goriva i smanjenje emisija štetnih plinova. Sve veći broj brodova se dizajnira za rad na LNG ili se postojeći brodovi preinačuju za korištenje LNG-ja, a paralelno s tim projektima raste i interes za korištenje LNG-ja kao goriva za teška teretna vozila i autobuse, omogućavajući transportnim tvrtkama smanjenje emisija štetnih plinova i troškova goriva. Zanimljiv je podatak da je više od 90 posto kamiona na koje je prekrcan LNG na krčkom terminalu otišlo u Italiju, jer mreža opskrbe transportnih vozila i brodova u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijena.
No ono što nas je posebno zanimalo jest podatak kako teče projekt proširenja terminala koji je započet prije gotovo dvije godine. Podsjetimo, hrvatska vlada je u kolovozu 2022. godine donijela odluku o pokretanju projekta proširenja terminala te paralelno i odluku o proširenju plinovoda Zlobin-Bosiljevo koji će osigurati veći prihvatni kapacitet plina s terminala. Prema tadašnjim najavama, projekt vrijedan ukupno oko 180 milijuna eura, od čega će se s 25 milijuna eura financirati proširenje terminala, a ostatak od 155 milijuna podmirit će trošak proširenja plinske mreže, financirat će se dijelom iz europskih fondova uz podršku sredstava iz državnog proračuna. Tvrtka LNG Hrvatska je potom u travnju prošle godine s tvrtkom Wärtsilä Gas Solutions iz Norveške potpisala ugovor o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje vrijednog 22,9 milijuna eura, a Europska komisija je početkom svibnja ove godine hrvatskoj vladi odobrila isplatu državne potpore za proširenje LNG terminala na Krku u iznosu od 25 milijuna eura.
Operateri terminala Igor Mihelčić i Luka Šikić, Dinko Petrov, inženjer za sigurnost, Ichiro Krstić, voditelj, i Siniša Gredević, inženjer Terminala. FOTO: LNG Hrvatska PROMO
Do sada je, kako nam je ispričao direktor Fugaš, završen glavni dio projektiranja modula za uplinjavanje. Projektiranje dodatnog modula kao i njegove implementacije i ugradnje u postojeći sustav uplinjavanja na FSRU brodu LNG Croatia obavit će norveška tvrtka Wärtsilä Gas Solution, isti proizvođač koji je terminalu isporučio postojeći modul za uplinjavanje u sklopu konverzije za prijevoz LNG-a u FSRU brod. „Početkom ove godine u kineskom brodogradilištu Nantong započela je proizvodnja modula za uplinjavanje koji bi nam trebao biti isporučen najkasnije do kraja veljače 2025. godine. U tijeku je i proizvodnja pumpe morske vode u Norveškoj, a paralelno pokrećemo i natječaj za odabir izvođača za posao ugradnje i implementacije modula za uplinjavanje na FSRU brod“, objasnio je Fugaš i dodao da bi novi modul za uplinjavanje trebao biti ugrađen na brod za prihvat i uplinjavanje (FSRU) u rujnu iduće godine. Dovršetak svih radova i puštanje u probni pogon novog modula za uplinjavanje planirano je u listopadu 2025. godine.
No to nisu jedini projekti koje LNG Hrvatska provodi u ovom trenutku. Fugaš nam je potvrdio i da njihov stručni tim intenzivno radi na pripremi izgradnje distributivne stanice za distribuciju LNG-ja. Buduća distributivna stanica (bunkering stanica), čiju je gradnju Megawatt u više navrata najavljivao, do kraja ove godine trebala bi dobiti konačnu lokaciju. „Od potencijalnih lokacija najzanimljiviji su nam luka Gaženica u Zadru, Petrolejska luka u Rijeci koja nam je i ranije bila u fokusu interesa te otok Krk, odnosno lokacija u neposrednoj blizini našeg terminala“, potvrdio je direktor tvrtke LNG Hrvatska. Paralelno s tim projektom LNG Hrvatska provodi i istraživački projekt hvatanja emisija CO2 s FSRU broda. Istraživanje, rekao je, tvrtka provodi samostalno analizirajući potencijalna rješenja hvatanja CO2 emisija s broda. „S potencijalnim rješenjem, kada ga realiziramo, dodatno ćemo smanjiti utjecaj terminala na okoliš, odnosno smanjit ćemo emisije CO2 koje ispuštamo u atmosferu“, kazao je Fugaš. | PROMO
