Sustav zakonskog zdravstvenog osiguranja u Njemačkoj suočava se s ozbiljnim financijskim problemima i prijeti mu deficit veći od deset milijardi eura. Kako piše Fenix magazin, stručna komisija koju je sazvala ministrica zdravstva Nina Warken uskoro će predstaviti ključne reforme. Za oko 75 milijuna osiguranika već je jasno da slijede promjene, bilo kroz povećanje troškova ili smanjenje zdravstvenih usluga.
Financijski pokazatelji dodatno zabrinjavaju: rashodi za zdravstvene usluge porasli su 2025. godine za 7,9 posto i dosegnuli 336 milijardi eura, dok su prihodi rasli znatno sporije, oko pet posto. Najveći trošak i dalje predstavljaju bolnice, čiji su izdaci porasli za deset posto na 111 milijardi eura, dok su troškovi lijekova narasli za gotovo šest posto i dosegnuli 58 milijardi eura.
Čelnica AOK-a Carola Reimann dio krivnje pripisuje farmaceutskoj industriji, koju opisuje kao “visoko profitabilnu”. Ako se trend nastavi, deficit bi mogao narasti na čak 12 milijardi eura do 2027. godine.
Ukidanje besplatnog osiguranja za supružnike izaziva buru
Jedan od najkontroverznijih prijedloga odnosi se na ukidanje besplatnog suosiguranja za supružnike koji nemaju vlastite prihode. Prema toj ideji, takve osobe morale bi plaćati minimalni doprinos od oko 220 eura mjesečno. Iako bi to značajno povećalo prihode zdravstvenih fondova, očekuje se snažan politički otpor.
Ova mjera posebno pogađa obitelji i mogla bi izazvati velike društvene rasprave o pravednosti sustava koji se temelji na solidarnosti. Dodatni problem predstavlja financiranje zdravstvene skrbi za osobe koje primaju osnovnu socijalnu pomoć. Prema podacima Nacionalnog udruženja obveznih fondova zdravstvenog osiguranja, taj trošak iznosi oko deset milijardi eura godišnje, iako bi ga trebala pokrivati savezna vlada.
Zbog toga je krovna organizacija GKV pokrenula sudski postupak protiv države, tražeći da vlada preuzme puni financijski teret. Socijaldemokratska stranka predlaže uvođenje novog zdravstvenog doprinosa koji bi se obračunavao ne samo na plaće, već i na druge prihode poput najamnina i kapitalne dobiti. Takva promjena značila bi radikalni zaokret u sustavu financiranja zdravstvene zaštite i mogla bi značajno povećati prihode.
Plaćanje odlaska liječniku i ukidanje dodatnih pogodnosti
Predsjednik Nacionalnog udruženja liječnika Andreas Gassen predlaže ponovno uvođenje svojevrsne “naknade za praksu”. Prema tom modelu, pacijenti bi za svaki posjet liječniku plaćali tri do četiri eura. Cilj je smanjiti broj nepotrebnih dolazaka i rasteretiti sustav. Gassen također zagovara ukidanje dobrovoljnih pogodnosti poput subvencioniranih zdravstvenih tečajeva ili homeopatije, čime bi se moglo uštedjeti gotovo milijardu eura godišnje.
No Ministarstvo zdravstva smatra da su takve pogodnosti važne jer potiču konkurenciju među fondovima osiguranja. Jedna od ideja za povećanje prihoda je i podizanje poreza na duhan, što podržavaju stručnjaci poput Hendrika Streecka, kao i predstavnici zdravstvenih fondova. Međutim, naglašavaju da dodatni prihodi moraju biti usmjereni isključivo u zdravstveni sustav, a ne u opći državni proračun.
Istodobno se razmatra i reorganizacija sustava kroz jačanje uloge obiteljskih liječnika kao prve kontaktne točke, čime bi se smanjio broj odlazaka specijalistima i ukupni troškovi. Njemački zdravstveni sustav nalazi se pred jednom od najvećih reformi u posljednjih nekoliko desetljeća. Od ukidanja besplatnog osiguranja za supružnike do novih doprinosa i naknada za liječnike – sve opcije su na stolu. S obzirom na to da u Njemačkoj živi preko 400 000 osoba s hrvatskim državljanstvom, mnoge od njih mogle bi pogoditi moguće promjene.
