Zdenko Lučić objavio je na Facebooku opsežan tekst u dva nastavka pod naslovom “Kako je opljačkan SOKO i tko su vlasnici-čuvari opljačkanog blaga?”, u kojem je iznio niz teških optužbi na račun Dragana Čovića i kruga osoba koje povezuje s privatizacijom nekadašnjeg mostarskog industrijskog giganta.
Riječ je o jednom od najoštrijih javnih istupa usmjerenih prema Čoviću, aktualnom predsjedatelju Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u kojem Lučić slučaj SOKO ne prikazuje samo kao priču o propaloj privatizaciji, nego kao model političko-gospodarskog preuzimanja imovine, radničkih prava i javnih resursa.
Lučić u objavi tvrdi da je oko mostarskog Sokola, nekada važnog subjekta vojne i zrakoplovne industrije, tijekom devedesetih i dvije tisućitih godina stvorena “kleptokratska mreža” koja je, prema njegovim navodima, omogućila preuzimanje vrijedne državne i društvene imovine kroz institucije, javna poduzeća i privatne tvrtke.
Posebno se fokusira na način na koji je, kako navodi, SOKO usitnjen u više manjih poduzeća. Taj proces Lučić opisuje kao planski potez kojim je razbijena radnička snaga, oslabljena pozicija sindikata i otvoren prostor za “malu” i “veliku” privatizaciju. Prema njegovoj interpretaciji, holding je najprije obezvrijeđen, zatim podijeljen, a potom su vrijedne nekretnine i zemljište završili u rukama unaprijed odabranih osoba.
U tekstu se navodi da se kompleks Sokola prostirao na oko 450.000 četvornih metara zemljišta, s više od 122.000 četvornih metara korisne površine u tvorničkim i poslovnim objektima. Lučić tvrdi da je vrijednost kompleksa u službenim procjenama drastično umanjena, a kao jednu od središnjih tvrdnji iznosi da je službena procjena bila višestruko niža od stvarne vrijednosti imovine.
Prema njegovim navodima, ključ privatizacijskog modela bio je u tome što su nekretnine i zemljište najprije preuzimani po niskim vrijednostima, a potom su ih, kako tvrdi, javna poduzeća i institucije plaćali po višestruko većim cijenama kroz kupnje, najmove i poslovne aranžmane. Lučić taj model naziva “pljačkom naroda”, tvrdeći da su najveću štetu pretrpjeli radnici, branitelji i građani koji su desetljećima gradili taj sustav.
U objavi se spominje više osoba iz političkog, poslovnog i institucionalnog života, uključujući bivše i sadašnje dužnosnike, poduzetnike, članove obitelji i osobe koje Lučić opisuje kao “čuvare kapitala”. On tvrdi da su pojedini akteri imali različite uloge – od političkog pokroviteljstva i institucionalne zaštite, preko procjena vrijednosti i privatizacijskih odluka, do kasnijeg upravljanja nekretninama i poslovima vezanim uz javna poduzeća.
Drugi dio objave Lučić proširuje na aktualni političko-gospodarski kontekst te proziva i osobe iz šireg obiteljskog i poslovnog kruga Dragana Čovića. U tom dijelu govori o BHANSA-i, Elektroprivredi HZ HB, Eronetu, solarnim projektima i javnim poduzećima, tvrdeći da se isti obrazac političkog utjecaja i kontrole javnih resursa nastavlja i danas.
Lučić posebno naglašava da slučaj SOKO, prema njegovu mišljenju, nije samo pitanje prošlosti, nego i primjer modela koji je oblikovao gospodarsku i političku moć u Hercegovini. U tekstu tvrdi da su radnici ostali bez posla i stvarne imovine, dok su nekadašnji proizvodni prostori pretvoreni u zone najma, prodaje i poslovanja od kojeg korist imaju odabrani pojedinci.
Kompletan Lučićev status čitajte OVDJE:
Zdenko Lučić: Kako Je Opljačkan Soko i Tko Su Vlasnici by Uredništvo hercegovina info
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore
