Emmanuel Macron riskirao je potaknuti novi diplomatski spor između Europe i Washingtona nakon što je izjavio da bi Donald Trump mogao “izdati” Ukrajinu tijekom mirovnih pregovora, prema procurjelom transkriptu konferencijskog poziva europskih čelnika.
Francuski predsjednik rekao je europskim saveznicima Kijeva da bi Trumpova administracija mogla pokušati prisiliti Ukrajinu da se odrekne teritorija “bez jasnih sigurnosnih jamstava”, njemačke Ogledalo objavile su novine.
“Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnih sigurnosnih jamstava”, rekao je Macron kolegama europskim čelnicima, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.
Transkript poziva je procurio dok Trumpova administracija nastavlja pokušavati vršiti pritisak na Moskvu i Kijev da se dogovore o mirovnom sporazumu. Plan od 28 točaka koji su SAD predložile krajem prošlog mjeseca zahtijevao je teške teritorijalne i vojne ustupke od Ukrajine i izazvao zaprepaštenje među europskim čelnicima.
Ogolio je rascjep između Washingtona i Europe o tome kako okončati gotovo četverogodišnji sukob. Unatoč naletu diplomatskih aktivnosti tijekom posljednja dva tjedna s razgovorima među svim stranama, nije bilo pomaka u ključnim pitanjima. Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i zet Jared Kushner održali su pet sati razgovora s Vladimirom Putinom u Moskvi ranije ovog tjedna, ali je postignut mali napredak.
Francuski predsjednik nije bio jedini čelnik na pozivu koji je iznio slabo prikrivenu kritiku predsjednika Trumpa i njegovog pregovaračkog tima. Kancelar Merz rekao je da Volodymyr Zelensky mora biti “izuzetno oprezan” u narednim danima. U komentarima za koje se čini da se odnose na g. Witkoffa i g. Kushnera, g. Merz je rekao: “Oni se igraju, i s vama i s nama.”
Finski predsjednik Alexander Stubb, koji ima topao odnos s gospodinom Trumpom, rekao je: “Ne smijemo ostaviti Ukrajinu i Volodymyr same s ovim momcima.” Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte se složio, rekavši: “Slažem se s Alexanderom – moramo zaštititi Volodymyra.”
Poziv je uključio i poljskog premijera Donalda Tuska, talijansku Giorgiu Meloni, dansku Mette Frederiksen, norveškog Jonasa Gahr Storea, predsjednika Vijeća EU-a Antonio Costu i predsjednicu EU-ove komisije Ursulu von der Leyen.
Poziv je održan u ponedjeljak, dan prije nego što su gospodin Witkoff i gospodin Kushner otputovali u Moskvu na sastanak s Putinom, pomoćnikom Kremlja Jurijem Ušakovim i moskovskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim.
Njihov sastanak u Kremlju bio je kulminacija dvotjednih pregovora i natezanja izaslanstava iz Washingtona, Kijeva i Moskve dok je Trumpova administracija pokušavala postići iskorak – jedan od glavnih ciljeva američkog predsjednika prije ponovnog izbora.
Putin je rekao da su razgovori bili “potrebni” i “korisni”, ali i “težak posao”, a neke od prijedloga Kremlj smatra neprihvatljivima.
Gospodin Witkoff, gospodin Kushner i glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov trebali bi održati razgovore u Miamiju u četvrtak, prema visokom dužnosniku Bijele kuće. Predsjednik Trump rekao je da je dojam g. Witkoffa i g. Kushnera “jako takav [Putin would] vole se dogovoriti”.
Europski čelnici tijekom poziva u ponedjeljak još su se nadali da će organizirati sastanak s američkim izaslanicima u srijedu, a gospodin Merz je ponudio da zamoli Trumpa da pošalje gospodina Witkoffa u Bruxelles, navodi se u izvješću.
Razgovaralo se o tome trebaju li čelnici država biti prisutni na sastanku, ali io potencijalnoj lokaciji. Rečeno je da je gospođa Meloni bila protiv te ideje, dok je gospodin Stubb bio za, tvrdeći da “trenutno smo vani, ali moramo ući”.
G. Witkoff je u srijedu iz Moskve odletio ravno natrag u SAD bez susreta s europskim čelnicima.
G. Merz također je raspravljao o pitanju zamrznute ruske imovine u grupnom pozivu, upozoravajući da SAD mora biti jasan da je to pitanje s kojim se Europa mora nositi sama.
U srijedu je Europska komisija predložila plan kojim bi se upotrijebilo 90 milijardi eura (79 milijardi funti) zamrznute ruske imovine za financiranje ukrajinskog rata – potez za koji je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u četvrtak rekao da bi bio “ravan casus belli” [an act that justifies war]”.
Europa nije mogla “prepustiti odluku drugim, neeuropskim državama o tome što se događa s financijskim sredstvima agresora koja su zakonski zamrznuta unutar nadležnosti naše vladavine prava i u našoj vlastitoj valuti”, rekao je Merz europskim saveznicima.
