Šesnaest godina pitanje ulaska Mađarske u euro nije bilo ozbiljnije “na stolu”. Vlada Viktora Orbana bila je antagonistički nastrojena prema Bruxellesu, njegova stranka imala je duboke euroskeptične korijene, a njegov dugogodišnji guverner središnje banke javno je tvrdio da bi bilo bolje pričekati dok se mađarski dohodak potpunije ne izjednači s ostatkom EU. Analitičari su zaključili da je mađarsko uvođenje eura prije 2040. malo vjerojatno.
Ta se računica promijenila nakon što je stranka Tisza mađarskog premijera Petera Magyara uvjerljivo pobijedila na izborima 12. travnja tijekom vikenda. Magyar se obvezao “odabrati Europu” – a to uključuje i usvajanje njihove valute do 2030. godine.
Njegov kandidat za ministra financija Andras Karman potvrdio je taj rok, obećavajući ispuniti kriterije iz Maastrichta do 2030., uključujući smanjenje proračunskog deficita na ispod 3% BDP-a.
Tržišta su to primijetila. Prinos mađarskih desetogodišnjih obveznica, koji je krajem prošle godine iznosio 7%, pao je na 6% od izbora – znak da investitori već uračunavaju određenu vjerojatnost makro prilagodbe koju bi pristupanje eurozoni zahtijevalo.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u izbornoj noći da “europsko srce jače kuca u Mađarskoj”. Dužnosnici Komisije već su bili u Budimpešti kako bi započeli rad na otključavanju otprilike 17 milijardi eura iz fondova EU zamrznutih tijekom Orbanove ere, a Mađarska mora ispuniti 27 takozvanih super-prekretnica kako bi pristupila novcu. Danas je Magyar rekao kako u srijedu odlazi u Bruxelles kako bi dobio zamznuta sredstva iz EU i da želi požuriti s tim ciljem.
Ali između političkog signala i ekonomske stvarnosti leži niz velikih prepreka, zaključuje analiza Capital Economicsa.
Brojke i stvarnost
Mađarska trenutno ne ispunjava nijedan od četiri kvantitativna kriterija iz Maastrichta na održiv način. Pet kriterija za članstvo u eurozoni zahtijevaju:
- inflacija ne više od 1,5 postotnih bodova iznad prosjeka triju najuspješnijih država članica EU;
- dugoročne kamatne stope unutar 2 postotna boda od iste referentne vrijednosti;
- proračunski deficit ispod 3% BDP-a;
- javni dug ispod 60% BDP-a; i
- stabilnost tečaja unutar mehanizma ERM II kroz najmanje dvije godine.
Mađarska ne uspijeva u svim tim pokazateljima. Mađarski proračun nije uspio smanjiti deficit ispod praga od 3% od 2020., a GKI, vodeći mađarski institut za ekonomska istraživanja, predviđa da će deficit opće države 2026. iznositi oko 6%. Omjer bruto javnog duga i BDP-a iznosio je otprilike 74,6% u 2025. – raste, a ne pada, i znatno je iznad granice od 60%. Inflacija, iako niža od vrhunaca iz 2022.-2023., ostaje među najvišima u EU. Mađarska se još nije pridružila ERM II, mehanizmu deviznog tečaja koji je preduvjet za ulazak u euro, izvještava Capital Economics u bilješci .
Ispunjavanje maastrichtskih kriterija zahtijevat će najmanje 3-4 bilijuna mađarskih forinti (HUF) – što je ekvivalentno 8 do 11 milijardi eura – za fiskalnu prilagodbu. To je bolna razina štednje za vladu koja je istovremeno vodila kampanju za udvostručenje obiteljskih naknada, povećanje potrošnje na zdravstvenu skrb i smanjenje poreza za osobe s nižim primanjima. Ni ministar financija Karman ni premijer Magyar nisu tijekom kampanje precizirali koje bi mjere štednje bile potrebne za ulazak u euro.
Sam Magyar već je pokazao znakove umjerenijeg pristupa. Dok je Tisza izvorno odredio 2030. kao ciljni datum, Magyar sada zauzima oprezniji ton, govoreći o 2031. i naglašavajući da se prije donošenja odgovorne odluke o datumu pristupanja prvo mora provesti sveobuhvatan pregled proračuna.
Prednosti
Analitičari tvrtke Capital Economics, čija procjena podupire velik dio optimizma na tržištu, tvrde da su ekonomske koristi od uvođenja eura za Mađarsku stvarne, iako neravnomjerno raspoređene tijekom vremena. Dobici bi se ostvarili kroz nekoliko kanala: uklanjanje tečajnog rizika, smanjenje transakcijskih troškova, poboljšanje stabilnosti financijskog sektora putem nadzora ESB-a i pristupa njegovim kreditnim linijama, smanjenje premije rizika zemlje i potencijalno ubrzanje rasta kredita.
Neki od tih dobitaka mogli bi biti skromni u slučaju Mađarske. 70% uvoza i izvoza već se fakturira u eurima, mnoge velike tvrtke osiguravaju svoju izloženost deviznom riziku uz niske troškove, a troškovi prekogranične trgovine sa zemljama eurozone već su vrlo niski, što odražava duboku integraciju Mađarske u lance opskrbe proizvodnim sektorom EU. Rizik tečaja, iako stvaran, manji je nego u nekim sličnim gospodarstvima, piše Capital Economics.
Analitičari tvrde da bi značajnije koristi proizašle iz “uvoza” monetarne politike Zapadne Europe – snižavanja inflacijskih očekivanja, održavanja priljeva kapitala i smanjenja realnih kamatnih stopa. Ti su dobici najveći za gospodarstva bez dugotrajne povijesti niske i stabilne inflacije. Unutar srednje i istočne Europe izvan eurozone, Mađarska i Rumunjska najistaknutiji su kandidati za prihvaćanje eura. Štoviše, kredibilan put pristupanja eurozoni vjerojatno bi potaknuo smanjenje premija rizika zemlje i povećanje kreditnog rejtinga, kao što se dogodilo drugdje u srednjoj i istočnoj Europi, pa i u Hrvatskoj.
Ključno je da za velik dio ovih koristi ne mora doći stvarno pristupanje. Pooštravanje fiskalne i monetarne politike potrebno za ispunjavanje kriterija iz Maastrichta samo bi počelo smanjivati prinose obveznica i snižavati inflacijska očekivanja tijekom faze prije usvajanja. Prinos mađarskih desetogodišnjih obveznica vjerojatno bi trebao pasti s trenutnih 6% na 4 do 5% kako bi se ispunili kriteriji konvergencije – još uvijek značajna udaljenost, trend na kojeg tržišta već počinju regirati, kažu Liam Peach i William Jackson, glavni ekonomist za tržišta u razvoju u Capital Economicsu.
Politika
Ekonomski izazovi, iako zastrašujući, mogli bi se pokazati rješivijima od političkih. Pridruživanje ERM II zahtijeva dogovor ministara financija eurozone i ESB-a. Puni ulazak u euro zahtijeva odobrenje Vijeća EU-a. Da bi bila prihvaćena, Mađarska će morati uvjeriti partnere eurozone u dva uvjeta: prvo, da ulazak u euro uživa međustranačku političku podršku dovoljnu za preživljavanje budućih izbora; i drugo, da ispunjava ne samo makroekonomske kriterije, već i poboljšava svoj institucionalni okvir – među kojima su vladavina prava, neovisnost pravosuđa i pluralizam medija – sve područja na kojima je Orban naporno radio da bi ih potkopao, a koje sada nova vlada treba popraviti.
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2025., 75% mađarskog stanovništva u potpunosti podržava uvođenje eura – više nego u Bugarskoj, koja se pridružila početkom ove godine. Međutim, 72% ispitanika smatra da zemlja još nije spremna za tu tranziciju.
Bugarski presedan je poučan u još jednom pogledu. I Bugarska i Hrvatska obvezale su se na značajne institucionalne reforme prije i tijekom procesa pristupanja ERM II, pružajući predložak koji će Bruxelles vjerojatno primijeniti na Budimpeštu.
Rasprava o euru odvija se paralelno s hitnim pregovorima između Budimpešte i Europske komisije o oslobađanju otprilike 17 milijardi eura zamrznutih sredstava EU-a, pri čemu Mađarska mora ispuniti sveobuhvatne reformske prekretnice, što će vjerojatno predstavljati problem. Samo dan nakon rezultata izbora, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je popis od 28 ključnih reformi koje izvršno tijelo Europske komisije (EK) želi da Budimpešta provede. Magyar je već odbacio taj popis, rekavši da su samo četiri stavke s popisa prikladne. Zakoni o imigraciji bit će posebno osjetljivo pitanje.
Dva pitanja su povezana: institucionalni kredibilitet potreban za pristupanje euru uglavnom je isti kao i kredibilitet potreban za pristup zamrznutim fondovima EU.
Možda tek 2034.?
Prema Capital Economicsu, vjerojatni vremenski okvir predviđa da će Mađarska ispunjiti kriterije inflacije, kamatnih stopa i fiskalnih kriterija do kraja tekućeg parlamentarnog mandata 2030. – ali vjeruju da politički kriteriji, uključujući ulazak u ERM II i prekretnice institucionalnih reformi, vjerojatno dolaze nakon sljedećih izbora, kako bi se pokazalo da ulazak u euro ima trajnu međustranačku podršku. Na tom putu, Mađarska bi mogla usvojiti euro oko 2034., pod pretpostavkom da Tisza osvoji drugi mandat.
Može li Magyar uskladiti štednju potrebnu za poštivanje Maastrichtskog sporazuma s obećanjima o potrošnji i socijalnim davanjima koja su mu donijela nadmoćnu većinu središnja je napetost koju njegova vlada mora riješiti. Ideja o eure je stvaran, želi je i javnost i vlada- i prvi put nakon niza godina, istinski moguć. No, matematika za postizanje tog cilja ostaje neumoljiva.
Mađarska forinta slabi u odnosu na euro: Pitanje uvođenja eura u Mađarsku
