Američka vojska priprema nove planove za moguće napade na Iran, a među opcijama je i uporaba najmoćnije američke nenuklearne bombe, poznate kao „majka svih bombi”. Prema informacijama više američkih dužnosnika upoznatih s vojnim planiranjem, potencijalne mete uključuju iransku energetsku infrastrukturu i nuklearna postrojenja, a odluka o eventualnom nastavku borbenih operacija ovisi o predsjedniku Donaldu Trumpu.
Takav bi potez predstavljao značajnu eskalaciju sukoba, no unutar američkih vojnih krugova postoje sumnje u to koliko bi bomba doista bila učinkovita protiv duboko ukopanih nuklearnih postrojenja. Istodobno, Trump se suočava s političkim pritiskom da okonča rat koji je postao nepopularan među američkim građanima, osobito uoči predstojećih izbora za Kongres.
Prema pisanju CNN-a, američki vojni planeri razmatraju različite mogućnosti napada, ali dio dužnosnika privatno propituje postoji li u Bijeloj kući jasna strategija kojom bi se rat mogao privesti kraju.
Napadi bi mogli obuhvatiti energetsku infrastrukturu i nuklearna postrojenja
Prema jednom izvoru upoznatom s planiranjem, Trump je naredio vojsci da pripremi dodatne pakete napada na iranske ciljeve, među kojima se nalazi i velik broj objekata energetske infrastrukture. Planovi uključuju i moguću uporabu bombe GBU-43/B MOAB.
Drugi izvor potvrdio je da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja, uključujući lokaciju Pickaxe Mountain, izričito predviđaju mogućnost uporabe te bombe. Sjedinjene Države i Izrael vjeruju da se ondje nalaze dijelovi iranskog nuklearnog programa, a Trump je više puta poručio da mu je cilj spriječiti Iran da ikada razvije nuklearno oružje.
Američki predsjednik posljednjih je mjeseci razmatrao različite načine na koje bi mogao proglasiti završetak rata. Iako su pojedini članovi njegove administracije sukob opisivali kao praktički dobiven, Trump je u javnim nastupima bio oprezniji i isticao da u Iranu još postoje nedovršeni zadaci.
U međuvremenu je javno najavio da prije izbora za Kongres neće pokretati nove akcije. Međutim, više njegovih savjetnika navodno nije bilo sigurno znači li ta izjava konačnu odluku ili bi se okolnosti mogle promijeniti prije izbora.
Koliko je „majka svih bombi” učinkovita protiv podzemnih ciljeva?
GBU-43/B MOAB najveća je nenuklearna bomba u američkom arsenalu. Teška je oko 9800 kilograma, a konstruirana je tako da eksplodira u zraku i snažnim udarnim valom zahvati veliko područje.
Ipak, njezina veličina ne znači da je prikladna za uništavanje svih vrsta ciljeva. Američki dužnosnici upozoravaju da bi njezina učinkovitost protiv duboko ukopanih iranskih nuklearnih postrojenja mogla biti ograničena. Lokacija Pickaxe Mountain, prema procjenama, zaštićena je slojevima granita, a MOAB nije namijenjen dubokom probijanju tla.
„MOAB je golemo oružje koje ima veliku ulogu u stvaranju učinka i čišćenju velikih područja, ali nije namijenjen dubokom probijanju”, rekao je za CNN jedan izvor upoznat s vojnim planiranjem.
Bomba bi, ako bi bila uporabljena, mogla izazvati razorna razaranja na površini. Međutim, njezina sposobnost uništavanja objekata smještenih duboko pod zemljom ostaje upitna. Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost velikog broja civilnih žrtava ako bi se napadi izvodili na infrastrukturu u blizini naseljenih područja.
Trump traži način da proglasi pobjedu
Prema izvorima CNN-a, dio američkih dužnosnika smatra da bi uporaba MOAB-a mogla imati prije svega psihološki učinak, odnosno poslati snažnu poruku iranskom vodstvu. Ipak, upozoravaju da takav napad vjerojatno ne bi sam po sebi prisilio Teheran na kapitulaciju niti zajamčio ostvarenje američkih strateških ciljeva.
Jedan od izvora ocijenio je da se Trump našao u situaciji u kojoj osjeća pritisak da poduzme odlučniji potez, ali da pritom nema odgovarajuće streljivo za duboko ukopane ciljeve. U takvim okolnostima MOAB bi mogao biti razmatran zbog psihološkog učinka koji bi izazvao.
Prema navodima CNN-a, visoki dužnosnici administracije i vojni planeri tjednima traže način da Trumpu omoguće barem simboličnu pobjedu koju bi mogao predstaviti američkoj javnosti, a da pritom ne zatvore vrata mogućem diplomatskom dogovoru. Jedna od mogućnosti bila bi i postizanje sporazuma o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Neki vojni planovi navodno predviđaju napade koji bi imali snažan demonstracijski učinak, čak i ako ne bi ostvarili sve ciljeve zbog kojih je rat pokrenut. Istodobno, američka vojska priprema se i za mogućnost iranske odmazde u slučaju da Trump odobri nove udare.
Kopnena invazija zasad nije na stolu
Dio dužnosnika i vanjskih analitičara smatra da bi odlučujući vojni poraz Irana zahtijevao veliku operaciju s američkim kopnenim snagama. Takav bi scenarij, međutim, mogao stajati života tisuće američkih vojnika. Prema CNN-u, Pentagon razmatra različite mogućnosti, ali zasad nema naznaka da se unutar administracije zagovara tako radikalan potez.
Trump je pokazao malo interesa za slanje američkih vojnika na iransko tlo, no želja da se sukob što prije završi stvara mu političku dilemu. Rat je postao nepopularan među dijelom američke javnosti, a diplomatsko rješenje još nije postignuto.
U sljedećih nekoliko tjedana očekuje se i smjena dijela američkih snaga raspoređenih u području odgovornosti Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM). Jedan američki dužnosnik rekao je da je moguće da dio vojnika koji napuste regiju neće biti zamijenjen novim pripadnicima oružanih snaga.
Bijela kuća nije potvrdila konkretne planove. Njezin je dužnosnik za CNN poručio da ne komentiraju osjetljive vojne planove koji možda postoje, dodajući da Trump „sve opcije drži otvorenima” kako bi osigurao da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja.
MOAB je prvi put uporabljena u Afganistanu 2017. godine
Bomba MOAB razvijena je tijekom rata u Iraku, a američki vojni dužnosnici tijekom testiranja 2003. godine govorili su o njezinoj mogućoj uporabi u psihološkim operacijama. Ideja je bila da golema eksplozija zastraši neprijateljske snage i potakne ih na predaju ili odustajanje od borbe.
Prvotno je zamišljena za napade na velike skupine vojnika i vojne opreme te na utvrđene nadzemne položaje. Njezina je moguća primjena poslije proširena i na ciljeve ispod mekših površina, poput špilja i tunela.
Trump je 2017. godine, tijekom prvog predsjedničkog mandata, postao prvi američki predsjednik koji je odobrio njezinu uporabu. Bomba je tada bačena na mrežu utvrđenih podzemnih tunela u Afganistanu koje je koristila Islamska država za napade na afganistanske snage. Prema tadašnjim podacima afganistanskih dužnosnika, poginulo je 36 pripadnika te organizacije, a uništena su tri podzemna tunela te zalihe oružja i streljiva. Američki i afganistanski dužnosnici tada su izvijestili da među civilima nije bilo žrtava.
Ako bi MOAB sada bila uporabljena protiv Irana, američka bi se administracija ponovno mogla suočiti s pitanjima o tome je li takvo oružje prikladno za konkretne ciljeve i može li njegova uporaba doista promijeniti tijek rata.
