Glavne poruke 29. Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, održanog za vikend u Malom Lošinju su da ribari traže nastavak postojećih mjera potpore, bržu obradu zahtjeva i bržu isplatu. Pri uvođenju novih pravila za izlov sitne plave ribe potrebno je, kažu, voditi računa o tome mogu li ribari nastaviti poslovati i živjeti od svojega rada.
U raspravi o uvjetima ribolova u 2027. Ante Mišura, ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naveo je da se za Hrvatsku očekuje oko 20.000 tona srdele i 8.500 tona inćuna.
Pojasnio je da bi prema ovim znanstvenim modelima hrvatski udio za srdelu iznosio oko 9.000 tona, što prema njegovoj ocjeni ne bi bilo dovoljno za održavanje ribarske flote i prerade.
Među mjerama za oporavak fonda izdvojio je produljenje lovostaja za 30 dana, dodatna prostorna i vremenska ograničenja na područjima važnima za mrijest i rast srdele te smanjenje flote kroz mjeru trajnog prestanka ribolova.
Nedo Vrgoč iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo istaknuo je da je srdela u jakom prelovu, dok je stanje inćuna nešto povoljnije. Kod vrsta koje se love koćama vidljivi su znakovi oporavka, što je povezao s dosadašnjim mjerama regulacije ribolova, osobito zaštitom Jabučke kotline.
Na obnavljanje ribljih populacija, uz sam ribolov, utječu i promjene temperature mora. Ribari su u zaključcima istaknuli da cijeli ribarski sektor treba pravodobno i aktivno sudjelovati u pripremi novih mjera zaštite morskih područja. Zatražili su i nastavak mjera i aktivnosti za smanjenje šteta koje orada uzrokuje u uzgajalištima školjkaša.
Broj obrta u morskom ribolovu smanjuje se petu godinu zaredom
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil na otvorenju je naglasio da uz mjere očuvanja ribljeg fonda treba voditi računa o prihodima ribarskih obitelji i opstanku njihovih obrta. „Od nadležnih stalno tražimo jednostavnija pravila i manje administracije. Prije uvođenja svake nove obveze treba provjeriti može li je mali obrt provesti i koliko će ga to stajati”, poručio je. Državni tajnik Ivan Matijević, koji je otvorio Susret, naveo je da je ove godine u ribarstvu isplaćeno više od 20 milijuna eura državnih potpora.
Broj obrta u morskom ribolovu smanjuje se petu godinu zaredom. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva koje je obradio HOK, krajem rujna 2026. u morskom ribolovu bilo je 1.548 obrta. U odnosu na rujan 2021. njihov se broj smanjio za 68 obrta, što je pad od 4,2 posto.
U istom je razdoblju, prema podacima HZMO-a, broj obrtnika i radnika u obrtima u morskom ribolovu i morskoj akvakulturi smanjen za 147, na ukupno 2.128.
Ribari su govorili i o tome kako zainteresirati mlade za ribarstvo i zadržati ih u poslu. „Na moru smo mi i mama i tata i psiholog”, rekao je jedan od sudionika, opisujući koliko angažmana traži uvođenje mladih u posao koji im često bude tek usputna stanica.
Okupiti znanstvenike, ribare i institucije
U raspravi je spomenut i Dan plavih karijera, koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo u Zadru kako bi mladima približilo zanimanja u ribarstvu i akvakulturi. Dražen Cepić iz Instituta za društvena istraživanja predstavio je istraživanje društvenih pokazatelja u ribarstvu. Cilj je uspostaviti način prikupljanja podataka koji će omogućiti jednostavnije praćenje promjena u sektoru u idućim godinama.
Podaci će poslužiti za izradu preporuka, a HOK će pomoći informirati ribare o istraživanju i potaknuti ih na sudjelovanje u anketi. Na Susretu su predstavljena i iskustva iz deset godina rada lokalnih akcijskih skupina u ribarstvu (FLAG-ova). Ribarski sektor u zaključcima je snažno podržao nastavak rada FLAG-ova u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Europske unije, od 2028. do 2034.Stručni program obuhvatio je i izlaganja o obnovljivim resursima Jadrana i mogućnostima financiranja kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te predstavljanje mobilne aplikacije za transportni dokument.
Na Susretu su sudjelovali i predstavnici znanstvenih institucija i ribarskog sektora iz jadranskih zemalja. Na zajedničkom su sastanku predložili uspostavu Jadranskog pristupa u ribarstvu, kojim bi se mjere upravljanja ribarstvom usklađivale među zemljama i prilagođavale posebnostima Jadrana radi očuvanja ribljeg fonda i radnih mjesta u ribarstvu.
Predložili su i osnivanje neovisnog jadranskog savjetodavnog tijela koje bi okupilo znanstvenike, ribare i predstavnike nadležnih institucija. Susret je organizirala Hrvatska obrtnička komora od 5. do 7. studenoga 2026. Domaćin je bila
Obrtnička komora Primorsko-goranske županije, a pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Jubilarno, 30. okupljanje održat će se u Istarskoj županiji. U Malom Lošinju predloženo je u sklopu zaključaka da Susret ribara tom prigodom dobije novi naziv Kongres ribarstva i akvakulture.
J.T.
