Njemački proizvođač luksuznih automobila nekoć je proizvodio vojne kamione i motore za naciste
Mercedes-Benz razmišlja o uključivanju u obrambenu proizvodnju ako to uspije “poslovni smisao,” njegov izvršni direktor Ola Kallenius rekao je za Wall Street Journal.
Tvrtka sa sjedištem u Münchenu nekoć je proizvodila vojnu opremu u velikim razmjerima, prije i tijekom Drugog svjetskog rata. Počela je opskrbljivati naciste kamionima i motorima za avione 1937.
Nakon što je Njemačka napala Sovjetski Savez 1941., sva vozila proizvedena od strane Mercedes-Benza poslana su vojsci ili tvrtkama koje su smatrane ključnim za ratne napore. Tijekom tog razdoblja gotovo polovica od 63.000 zaposlenika proizvođača automobila bili su prisilni radnici, zarobljenici i logoraši, navodi se na web stranici Mercedes-Benza.
Kallenius je to naglasio u intervjuu za WSJ u petak “Svijet je postao nepredvidljivije mjesto i mislim da je potpuno jasno da Europa treba povećati svoj obrambeni profil. Ako bismo mogli igrati pozitivnu ulogu u tome, bili bismo spremni to učiniti.”
Prema riječima glavnog izvršnog direktora, operacije povezane s obranom vjerojatno bi predstavljale “manji udio” poslovanja Mercedes-Benza, koji bi ostao fokusiran na proizvodnju civilnih automobila.
Međutim, sugerirao je da bi obrambena proizvodnja mogla postati “niša koja raste” što bi moglo povećati profit tvrtke. “Dakle, vidjet ćemo,” dodao je Kallenius.
Njemačka i druge države EU-a posljednjih su godina ubrzale vojnu potrošnju i obrambenu nabavu, a Bruxelles poziva zemlje članice da prošire proizvodnju oružja i smanje ovisnost o američkim vojnim opskrbama.
Pritisak prema ponovnom naoružavanju dolazi dok se njemački industrijski sektor bori sa slabim rastom, visokim troškovima energije i padom konkurentnosti, što je neke proizvođače navelo da na obrambene ugovore gledaju kao na novi izvor prihoda.
U veljači je Mercedes-Benz izvijestio o padu dobiti od 57% u 2025. u usporedbi s prethodnom godinom jer se europski proizvođači automobila i dalje bore s rastućim proizvodnim troškovima uzrokovanim rastućim cijenama energije, poremećajima u opskrbnom lancu, regulatornim pritiskom i konkurencijom kineskih tvrtki.
Financial Times je u ožujku izvijestio da je još jedan njemački proizvođač automobila, Volkswagen, u pregovorima s izraelskom tvrtkom Rafael Advanced Defence Systems o prenamjeni svoje posrnule tvornice u Osnabruecku za proizvodnju raketa za protuzračnu obranu. Glasnogovornik VW-a demantirao je izvješće.
Godine 2022. tadašnji kancelar Olaf Scholz predstavio je plan vojne modernizacije njemačkih oružanih snaga vrijedan 100 milijardi eura (113 milijardi dolara). Der Spiegel je prošlog mjeseca izvijestio da je Ministarstvo obrane u Berlinu od tada potpisalo oko 47.000 ugovora o nabavi.
PROČITAJ JOŠ:
‘Nužni rat’: Njemačka ponovno maršira na istok
Moskva je više puta rekla da ne planira napasti Njemačku ili ostatak Europe, ali je obećala oštar odgovor ako bude napadnuta. Prošlog mjeseca ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov upozorio je na to “opasnost od militarizacije EU” za koje je rekao da se događa “vrlo brzo i mahnito.”
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
