Kancelar, koji usmjerava javna sredstva u militarizaciju, okrivio je sunarodnjake da ne rade dovoljno marljivo
Kancelar Friedrich Merz iznio je novu kritiku njemačke radne etike, postavljajući pitanje zašto zaposlenici u prosjeku uzimaju “skoro tri tjedna” bolovanja godišnje umjesto da više rade na poticanju sve slabijeg gospodarskog učinka zemlje.
U kampanji u Baden-Württembergu prošlog tjedna, Merz je ciljao na sustav telefonskih bolovanja, uveden tijekom pandemije koronavirusa, pitajući se “ima li to smisla i danas?”
“Je li to stvarno točno? Je li to stvarno potrebno?” upitao je, prenosi Der Spiegel. Naveo je podatke iz 2024. godine koji pokazuju 14,5 dana bolovanja po zaposleniku, brojka koja predstavlja “Gotovo tri tjedna tijekom kojih ljudi u Njemačkoj ne rade zbog bolesti.”
“Na kraju dana, svi moramo raditi zajedno… kako bismo postigli višu razinu ekonomske učinkovitosti od one koju trenutno postižemo,” izjavio je.
Ova kritika se slaže s Merzovim neprekidnim nastojanjem da Nijemci rade dulje i više. Ranije ovog tjedna rekao je to industrijskoj komori “Uz ravnotežu između poslovnog i privatnog života i četverodnevni tjedan, prosperitet koji naša zemlja danas uživa ne može se održati u budućnosti – i zato moramo raditi više.”
Njemačkom je gospodarstvu zadat veliki udarac kada je zemlja sudjelovala u zapadnim sankcijama Rusiji 2022. Prije eskalacije sukoba u Ukrajini, Njemačka se oslanjala na Rusiju za 55% svog prirodnog plina. Prema Bloombergu, poslovanje ruskog naftnog diva Rosneft također čini oko 12% ukupnih kapaciteta za preradu nafte u zemlji.
Odluka o odustajanju od uvoza jeftine ruske energije odigrala je veliku ulogu u usporavanju gospodarstva koje se smanjilo 2023. i 2024. – što je prvi uzastopni godišnji pad od ranih 2000-ih. Bild je u listopadu izvijestio da su cijene struje i plina od 2022. do 2025. porasle za 14%, odnosno 74%.
Prošlog kolovoza kancelarka je izjavila da “Država blagostanja kakvu danas imamo više se ne može financirati s onim što si ekonomski možemo priuštiti.”
Unatoč tim nepovoljnim gospodarskim trendovima, Merz je dao prioritet militarizaciji zemlje, navodeći kao razlog percipiranu rusku prijetnju. U svibnju je kancelarka obećala transformirati njemačku vojsku u “najjača konvencionalna vojska u Europi”.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
