Petra Mikuš Jurković iz DHMZ-a rekla je u središnjem HTV-ovom Dnevniku da promjena vremena dolazi u dva vala, od kojih prvi kreće večeras, a drugi u ponedjeljak, upozorivši među ostalim i na mogućnost poplava.
Mikuš Jurković, voditeljica Službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, rekla je da je izražena promjena vremena stigla te da je ponegdje već bilo jačih grmljavinskih nevremena, osobito na karlovačkom području, pala je i velika tuča.
Dodala je da se sada oblačni, odnosno grmljavinski sustavi približavaju sjevernom Jadranu, a onda u noći na nedjelju treba računati na izraženije pljuskove u Dalmaciji.
U središnjoj Hrvatskoj očekuje se obilna kiša, rekla je također Mikuš Jurković.
– U relativno kratkom vremenu, recimo, u 12 sati ili možda 8 do 12 sati može pasti mjestimice, naravno, i više od prosjeka za srpanj. Zaista, to je onako neočekivana, odnosno neuobičajena situacija za ovo doba godine, rekla je.
Dodala je kako uz obilne oborine može biti i bujičnih i urbanih poplava.
U noći stiže jako nevrijeme, DHMZ izdao crveno upozorenje za tri regije! Na poseban oprez pozivaju se u ovim područjima
Mikuš Jurković navela je kako ova promjena dolazi u dva vala. Prvi je večeras pa noć na nedjelju do prvog dijela nedjelje, a drugi val slijedi u ponedjeljak.
– Vrlo vjerojatno bit će izraženijih burnijih procesa uglavnom na Jadranu, dakle, sjeverni Jadran, Dalmacija, ali također i krajevi uz Jadran, gorska Hrvatska, rekla je.
Rekla je i kako je grmljavinsko nevrijeme jedan od najvećih izazova za prognozu.
– Pojedini prirodni meteorološki procesi zaista su još vrlo teško prognozljivi nekoliko dana unaprijed, pa čak i nekoliko sati unaprijed. To se osobito odnosi na grmljavinska nevremena koja su lokalizirana i koja se vrlo, vrlo brzo i naglo razviju i intenzificiraju, rekla je Mikuš Jurković, dodajući da je takvo bilo nedavno splitsko nevrijeme.
Prilagoditi se klimatskim promjenama i graditi otpornost
Mikuš Jurković osvrnula se i na klimatske promjene. Rekla je kako negativni trend ne možemo u potpunosti zaustaviti, ali da ga svakako možemo usporiti.
– Budući da se radi o globalnom problemu, onda bi bilo najučinkovitije da ga rješavamo globalno, rekla je, dodajući da bi trebalo biti uključeno više sektora – od politike, preko gospodarstva, turizma, zaštite okoliša, edukacije…
– Ono što mi možemo – možemo se na neki način prilagoditi klimatskim promjenama i na neki način graditi otpornost naših zajednica na klimatske promjene, rekla je Mikuš Jurković.
Navela je i kako DHMZ zajedno s Institutom za vode radi na velikom projektu kojim će jačati sustav praćenja klime i klimatskih promjena, kao i da Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije planira otvoriti nacionalni centar za prilagodbu klimatskim promjenama.
Glavni cilj je da se sačuvaju ljudski životi, a onda i zaštita imovine, našeg gospodarstva, zaključila je za HRT.
