Kao i svake godine, mnogi se pitaju hoćemo li ove zime dočekati bijeli Božić. Zamjenica ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Petra Mikuš Jurković u razgovoru s Mojmirom Pastorčić u RTL Direktu otkrila je kakva nas promjena vremena očekuje te možemo li snijeg očekivati tijekom blagdana. Iako su prošlogodišnji blagdan Svih svetih obilježili sunčano i toplo vrijeme, ove godine valja se pripremiti na potpuno drukčije vremenske prilike. Jedno je sigurno – toplo neće biti.
„Morat ćemo se pripremiti, izvaditi kapute i imati uz sebe kišobrane. Svima koji planiraju posjetiti groblja preporučujem subotu jer će kiša tada biti rijetka, mjestimična i povremena. Ponegdje će biti i sunčanih razdoblja, a najviše sunca očekuje se u Istri. U nedjelju će biti sve oblačnije i tmurnije, a u drugom dijelu dana i kišovitije. Kiša će vrlo vjerojatno zahvatiti cijelu Hrvatsku. Možda će samo Istra biti pošteđena, iako će i u pojedinim njezinim dijelovima u nedjelju padati kiša“, rekla je Petra Mikuš Jurković.
Dodala je kako se najviše kiše očekuje u drugom dijelu nedjelje i tijekom ponedjeljka. Pritom će na moru i kopnu biti prilično vjetrovito. Puhat će umjeren, ponegdje i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Osjećaj hladnoće dodatno će pojačavati vjetar, a na moru će bura mjestimice imati olujne, pa čak i orkanske udare. „O buri govorimo i u subotu i u nedjelju, no najjača će biti na Dušni dan, u ponedjeljak. Tada se očekuje i najjači vjetar u unutrašnjosti. Zato treba pratiti i prognoze HAK-a kako bismo znali koje će prometnice biti otvorene na dionicama na kojima bura može stvarati probleme svima koji putuju prema moru ili se tijekom nedjelje i ponedjeljka vraćaju s mora u unutrašnjost“, upozorila je meteorologinja.
Loše vijesti za ljubitelje sunca
Za ljubitelje sunca stižu loše vijesti jer ćemo se, čini se, morati još malo načekati do njegova povratka. „Hoćemo, načekat ćemo se. Ipak, u subotu će biti nešto sunčanih razdoblja, i na kopnu i na moru. Što se tiče idućeg tjedna, sredinom tjedna ponovno raste vjerojatnost za sunčana razdoblja, više na moru nego na kopnu.
Kako će vjetar slabjeti, u unutrašnjosti bi se mogla pojaviti niska naoblaka koja bi se mogla dugo zadržavati. Zbog toga temperature ponovno neće znatnije rasti. Jutarnje temperature u unutrašnjosti kretat će se oko četiri, pet ili šest Celzijevih stupnjeva. Ovaj tjedan imali smo i temperature oko nule, pa čak i nešto ispod nje. Međutim, tada smo imali vedre noći, a tijekom vedrih noći temperatura zraka znatno se spušta“, objasnila je meteorologinja.
Hoćemo li ove godine imati bijeli Božić?
Prema najavama DHMZ-a, snijega bi moglo biti u gorju, ponajprije u najvišim predjelima Gorske Hrvatske, Gorskog kotara i Like. Najveća je vjerojatnost za pojavu poneke snježne pahulje tijekom noći s nedjelje na ponedjeljak, kada nam stiže hladniji zrak. Snijeg bi mogao padati zajedno s kišom ili susnježicom.
Jedno od pitanja koje se svake godine postavlja jest kakva nas zima očekuje i možemo li se nadati bijelom Božiću. Mikuš Jurković istaknula je kako sezonske prognoze upućuju na to da bi i ova zima mogla biti toplija od prosjeka, što se uklapa u dugogodišnji trend zatopljenja i sve toplijih godina.
„Što se tiče oborina, one su u sezonskim prognozama nešto manje pouzdane od temperature. Ipak, vidi se da bi količina oborina mogla biti oko prosjeka, a ponegdje čak i malo iznad njega. Što se Božića tiče, sezonske prognoze imaju određena ograničenja. Otprilike dva tjedna prije Božića možda ćemo moći dobiti prve naznake o tome možemo li očekivati snijeg, a kako se blagdan bude približavao, prognoze će postajati sve preciznije“, objasnila je.
Klimatske promjene mijenjaju i skijaške sezone
Meteorologinja je upozorila i na dugoročne posljedice klimatskih promjena. Mjerenja pokazuju da se, nažalost, smanjuje broj dana sa snijegom. To bi u budućnosti moglo značajno utjecati i na skijaške sezone u Europi. „Zasad ćemo se još moći skijati, osobito na skijalištima na većim nadmorskim visinama. Međutim, skijaške sezone na nižim skijalištima bit će sve zahtjevnije i promjenjivije. Ondje će biti potrebne velike prilagodbe, a već se sada mnogo radi na umjetnom zasnježivanju. Naravno, i za umjetno zasnježivanje potrebne su niske temperature i dovoljno hladnih dana.
Klimatske projekcije pokazuju da će se, čak i prema blažim scenarijima porasta temperature, broj dana sa snijegom smanjivati, a snježna granica sve više podizati. Skijališta na većim nadmorskim visinama još će dugo imati prirodnog snijega i ondje ćemo se moći skijati. Međutim, skijališta na nižim nadmorskim visinama morat će se prilagoditi novim uvjetima.
Ipak, mnogo toga možemo učiniti. Ne samo u Hrvatskoj nego i na globalnoj razini. Mnogo ovisi o tome kako ćemo se prilagođavati sadašnjim i budućim uvjetima te kako ćemo reagirati na klimatske promjene. Možemo ih usporiti, pa čak možda i zaustaviti, ako prestanemo ispuštati stakleničke plinove“, zaključila je Petra Mikuš Jurković.
