- Ovaj neuspjeh po Merza i njegovu koaliciju došao je u najgore moguće vrijeme. Umjesto da se sutra u Parizu, u četvrtak u Varšavi, a u petak u Bruxellesu slavodobitno pojavi kao novi i samouvjereni njemački kancelar na proslavi Dana pobjede nad nacizmom – sada bi, zbog mogućnosti da se tamo osjeća osramoćeno i kao gubitnik, mogao biti u iskušenju da inzistira na drugom glasovanju u Bundestagu kasnije današnjega dana. To može biti golemi rizik!
Neviđeno u modernoj njemačkoj povijesti! Šok iz Berlina! Debakl! Prepotencija! Sve su ovo izrazi koji se bez pogreške mogu upotrijebiti za događaj koji se danas neočekivano dogodio u Bundestagu!
Naime, nakon što je, kao i obično, sve trebala biti samo obična – puka formalnost, u njemačkom parlamentu Bundestagu došlo je do neočekivanog i dramatičnog obrata u nikad gore vrijeme (o ovom potonjem malo kasnije u tekstu).
Tajno glasovanje, na kojemu je inzistirao vođa pobjedničke koalicije na saveznim izborima održanim krajem veljače i čelnik najveće njemačke stranke CDU-a Friedrich Merz, rezultiralo je time da na kraju nije dobio dovoljan broj glasova za formiranje većine u parlamentu kako bi postao kancelar. Težak je ovo poraz njegove nove koalicije s lijevocentrističkim Socijaldemokratima.
Tabloid “Bild” piše s naznakom “hitno”: „Neuspjeh! Vođa CDU-a Friedrich Merz nije dobio potrebnu većinu glasova u prvom krugu glasovanja!“
Za izbor Merza za novog kancelara u prvom krugu bilo je potrebno 316 glasova za, ali predsjednik CDU-a uspio je osigurati podršku samo 310 zastupnika. Protiv je glasalo 307 zastupnika, a troje je bilo suzdržano.
“Dakle, Merz još NIJE izabran za saveznog kancelara!” — rezimiraju mediji.
„Golem udarac za Merza“
“Rezultat glasanja predstavlja golem i neugodan udarac za Friedricha Merza”, piše Guardianov dopisnik Jakub Krupa. “Njegova koalicija CDU/CSU i SPD-a teoretski ima 328 zastupnika u Bundestagu, no Merz je dobio samo 310 glasova. To je 18 manje nego što bi se očekivalo, i šest manje od potrebne apsolutne većine za potvrdu na mjesto kancelara. Tajno glasanje, čini se, nije išlo u njegovu korist”.
Merzovi konzervativci pobijedili su na nacionalnim izborima u veljači s 28,5% glasova, ali im je potreban barem jedan partner za formiranje većinske vlade. U ponedjeljak su potpisali koalicijski sporazum s lijevocentrističkim Socijaldemokratima, koji su osvojili samo 16,4%, što je njihov najgori rezultat u njemačkoj poslijeratnoj povijesti.
Dosadašnji kancelar Olaf Scholz (SPD) sinoć je na vladinom YouTube kanalu Phoenix Merzu zaželio sreću riječima:
„Poštovani gospodine Merz! Želim Vam puno uspjeha i sreće u svim zadacima i izazovima s kojima ćete se Vi i Vaša vlada suočiti! U teškim vremenima koja sigurno dolaze, želim Vam susrete iz kojih možete crpiti snagu i samopouzdanje.“
Tko je novi šef diplomacije njemačkog kancelara koji kaže: ‘Rusija će za nas uvijek ostati neprijatelj’
Kako je krenulo, sreća će Merzu itekako trebati!
Budestag sada ima još 14 dana da izabere Merza ili drugog kandidata za kancelara. Ako ni ovaj drugi krug glasovanja ne da rezultat, izborni proces ulazi u treću fazu u kojoj se odmah moraju održati novi izbori.
Osoba koja dobije najveći broj glasova (relativna većina) tada se bira za kancelara. U slučaju da novoizabrani kancelar dobije apsolutnu većinu, odnosno glasove većine članova Bundestaga, savezni predsjednik mora imenovati kancelara u roku od sedam dana od izbora. Ako novoizabrani kancelar dobije samo relativnu većinu, tj. najviše glasova, savezni predsjednik mora imenovati kancelara u roku od sedam dana ili mora raspustiti Bundestag (članak 63.4. Ustava).
Za dobre poznavatelje njemačkih unutarnjih prilika Merzov današnji neuspjeh ne bi trebao biti preveliko iznenađenje. Naime, odmah po pobjedi na izborima odustao je od oštre protumigrantske politike koju je najavljivao tijekom predizborne kampanje čime je navukao bijes i dijela svog konzervativnog izbornog tijela i priklonio se umjerenijim stavovima, očito ciljajući na stvaranje koalicije sa SPD-om. Također je, za razliku od svog umjerenijeg prethodnika Olafa Scholza do krajnosti zaoštrio retoriku prema Moskvi i Putinu te počeo najavljivati isporuke njemačkih dalekometnih krstarećih raketa Taurus Ukrajini.
Također je, za razliku od predizbornih izjava kada nije isključivao niti navodno nužno koaliranje s krajnje desnom strankom Alternativa za Njemačku (AfD) koja je na izborima ostvarila drugo mjesto i koja je prema pojedinim anketama u travnju postala najpopularnije njemačka stranka – čak i ispred vječno prvog CDU-a, od toga odustao i postao njen oštri kritičar. U međuvremenu je njemačka protuobavještajna služba AfD prošli tjedan proglasila „ekstremističkim entitetom“, što je izazvalo bijes desničarskih stranaka diljem Europe ali i oštre osude američkog državnog vrha, uključujući predsjednika Donalda Trumpa i državnog tajnika Marca Rubia.
Naravno, današnji Merzov neuspjeh nije posljedica glasovanja oporbe, gdje se sada nalaze i donedavni koalicijski partneri poput Zelenih – jer se glasovanje protiv Merza od njih i očekivalo. Zapravo, današnji događaj ukazuje kako je Merz svojim najnovijim političkim istupima otkako se (opravdano) smatrao novim kancelarom uspio stvoriti opasne protivnike i unutar svojih redova.
U njemačkoj javnosti je ionako oduvijek bio neomiljen. Osim što Njemačku želi vratiti u hladnoratovsku prošlost i to na uštrb socijale tj. standarda samih građana, njegov osobni i profesionalni habitus kao multimilijunaša i svojedobnog predstavnika za Njemačku vjerojatno najmoćnije svjetske kompanije – američkog BlackRocka – sigurno mu ne idu u prilog kada je riječ o simpatijama građana.
Američki dužnosnici oštro po Njemačkoj nakon odluke da AfD označe kao ekstremističku organizaciju
Može i danas ponoviti glasovanje, ali to bi bio golemi rizik
Dakle, Merz je prepotentno inzistirao na današnjem tajnom glasovanju – uvjeren u svoju pobjedu. Ali problem s tajnim glasovanjem je taj što Merz i njegovi zastupnici zbog toga sada ne mogu znati s kim trebaju razgovarati ukoliko žele da se njegov položaj saveznog kancelara u drugom krugu glasovanja definitivno i odobri.
Ovaj neuspjeh po Merza i njegovu koaliciju došao je u najgore moguće vrijeme. Umjesto da se sutra u Parizu, u četvrtak u Varšavi, a u petak u Bruxellesu slavodobitno pojavi kao novi i samouvjereni njemački kancelar na proslavi Dana pobjede – sada bi, zbog mogućnosti da se tamo osjeća osramoćeno i kao gubitnik, mogao biti u iskušenju da inzistira na drugom glasovanju u Bundestagu kasnije današnjega dana.
Ali prije negoli to pokuša, ipak će htjeti biti siguran u pobjedu. Jer novi bi poraz predstavljao krah ne samo po njegovu kancelarsku ambiciju, već i ukupnu političku karijeru.
Meter: Počelo je! U Rumunjskoj, od sinoć otvoreno novo bojno polje između SAD-a i EU-a
I to u trenucima kada Njemačku obećava pretvoriti u europskog „bildera“ po pitanju brzog naoružanja u nikad složenijoj geopolitičkoj stvarnosti na Starom kontinentu od Drugog svjetskog rata, uključujući i vrhunce onog hladnoratovskog.
