Iz Metkovića je stigao na Harvard, jedno od najprestižnijih sveučilišta na svijetu, i lansirao se među najbolje studente.
Nikola Jurković izvrsnost je brusio na dječačkim natjecanjima iz fizike, ljeti dok su drugi odmarali, a još je kao gimnazijalac sanjao o tome kako bi mogao svijet učiniti boljim.
Danas je u San Franciscu, u svojevrsnom „trustu mozgova“ – nekoliko stotina ljudi iz cijelog svijeta koji promišljaju o pitanju od kojeg mnoge hvata jeza već na samu pomisao: kako zaštititi čovječanstvo od umjetne inteligencije ako nešto krene po zlu?
Net.hr je s njim razgovarao o ovom velikom pitanju baš u trenutku neposredno prije nego što je tvrtka OpenAI, tvorac popularnog ChatGPT-a, objavila oglas za posao voditelja pripravnosti. Zadatak te osobe – uz plaću i do 555.000 dolara godišnje – bio bi pripremati se za najgore moguće scenarije povezane s umjetnom inteligencijom i nositi se s mogućnošću da se ona počne sama obučavati i „krene protiv nas“. U tom strahu OpenAI nije sam: Mustafa Suleyman, izvršni direktor Microsoft AI-ja, izjavio je za BBC: „Iskreno mislim da ako se u ovom trenutku ne bojite barem malo, onda ne obraćate pažnju.“
Slično razmišlja i Demis Hassabis, dobitnik Nobelove nagrade i suosnivač Google DeepMinda, koji je ovog mjeseca upozorio na rizik da umjetna inteligencija „izmakne kontroli na način koji šteti čovječanstvu“.
O tim teškim pitanjima Net.hr je razgovarao s mladim Hrvatom.
Na Harvardu dobio prestižnu nagradu
“Išao sam u osnovnu školu i gimnaziju u Metkoviću. Kao gimnazijalac često sam išao na natjecanja i na ljetne škole znanosti na kojima sam sreo puno ljudi koji su studirali u inozemstvu. Pomislio sam da bih i ja mogao probati. Već u gimnaziji razmišljao sam kako mogu ostvariti najbolji pozitivni utjecaj na svijet. Skoro svaki plan koji mi je pao na pamet uključio je jedan od prvih koraka: studirati na jednom od najboljih fakulteta na svijetu. Prijavljivao sam se i na fakultete u Velikoj Britaniji i na fakultete u Americi. Jedan od njih bio je Harvard.
Tamo sam diplomirao u smjeru umjetne inteligencije i društva, a potom počeo raditi kao istraživač sigurnosti i umjetne inteligencije u San Franciscu”, kazao je Nikola koji je na Harvardu dobio nagradu koju dobiju samo najuspješniji studenti.
“Potom je uslijedio poziv u društvo Phi Beta Kappa, svojevrsno društvo uspješnih, u koje ulazi tek mali broj studenata.
Kakav je osjećaj biti u društvu najuspješnijih? Iskreno, ne znam, nisam baš razmišljao o tim stvarima. Meni je bilo najvažnije da sam diplomirao i da mogu početi raditi”, izjavio je.
Objasnio je i kako se našao u svijetu umjetne inteligencije.
“Od osnovne škole razmišljam o tome kako mogu poboljšati svijet. To mi je glavni cilj u životu.
Dio tog procesa je shvatiti koji su najvažniji problemi na svijetu i pitao sam se kako mogu pridonijeti da ih riješimo. U tom procesu sam pronašao problem sigurnosti umjetne inteligencije – to jest, problem kako ćemo oblikovati razvoj umjetne inteligencije tako da ona ima pozitivan utjecaj na budućnost čovječanstva.
To mi je sada glavni fokus u životu: pronaći načine da umjetna inteligencija nema negativan utjecaj na svijet, ili da ne prouzrokuje izumiranje čovječanstva (ili nešto još gore od toga), i da pronađemo neku budućnost u kojoj ljudi i umjetna inteligencija mogu imati nekakav suživot u kojem su oboje ‘sretni'”, kazao je.
‘Umjetna inteligencija je najveća opasnost za čovječanstvo’
Kazao je i kako postoji realna opasnost za čovječanstvo.
“Ja bih rekao da je umjetna inteligencija najveća opasnost na globalnoj razini zato što ubrzo, možda u sljedećem desetljeću, možemo doći do razine umjetne inteligencije na kojoj je ona sposobnija od bilo kojeg čovjeka.
I ako takva superinteligencija ne bude u potpunom slaganju s našim interesima, ili bude imala nekakav konflikt s ljudima, mislim da postoji šansa u kojoj bi ona pobijedila čovječanstvo.
Opasnost je ogromna i trebamo kao civilizacija puno više uložiti u pronalaženje načina da spriječimo taj konflikt”, izjavio je.
Cijeli razgovor pročitajte OVDJE.
