Kandidatkinja je Mirta Matić. Od prvog dana je kandidatkinja. S njom su obavljeni razgovori, prvi sam ja to učinio, i to je osoba za koju smatram da je, kao i ona prethodna koja je bila iscipelarena na jedan vrlo nedžentlmenski način, potpuno dorasla ovom poslu – s puno samopouzdanja rekao je predsjednik Zoran Milanović, dodajući tomu da je Matić kao kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda dobila njegovu podršku kao predlagatelja, ali i podršku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Upućeni, međutim, tvrde da je predsjednik tom izjavom obmanuo javnost, da ne kažemo da nam je lagao, što za njega nije neuobičajeno. U dobro obaviještenim krugovima može se čuti kako on i premijer, tada kada je on govorio o postignutom dogovoru, nisu dogovorili ništa. Zbog toga se njegova izjava tumači kao pokušaj pritiska na Plenkovića kako bi se dogovorili o tom imenovanju, ali i o 13. ustavnom sucu kojeg mu nudi.
Međutim, od dogovora nema ništa pa možemo samo zaključiti da je Milanović u eter pustio “fake news”. Da Plenković odluku o predsjedniku Vrhovnog suda još nije donio, naslućuje se i iz toga što su za Matić kod njega lobirali i ljudi iz kruga bliskog poduzetniku Emilu Tedeschiju, no navodno bez uspjeha.
Lobistička pozadina
Poznato je da je Mirta Matić, prije nego što se odlučila graditi sudačku karijeru, jedno vrijeme radila u Tedeschijevoj Atlantic grupi pa upućeni kažu da su ona i Milanović dio istog poslovno-prijateljskog kruga. Prema Milanovićevoj verziji priče, Matić se na javni poziv i javila tek nakon što je obavila razgovor s premijerom Plenkovićem i dobila njegovu potporu za izglasavanje u Saboru na prijedlog predsjednika. A on je ponovno kritizirao način na koji se biraju osobe na tako važne dužnosti, ocijenivši institut javnog poziva kao vic. Ta ocjena Plenkoviću po svemu u sudeći nije najbolje sjela pa mu je nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a oštro uzvratio.
“Kad je riječ o izboru predsjednika Vrhovnog suda, njegova teza da je javni poziv besmislen potpuno je promašena. Već prije četiri godine imali smo situaciju u kojoj je kršio zakon kada je jednu svoju raniju kandidatkinju, profesoricu Pravnog fakulteta, predlagao Saboru mimo zakonske procedure. Važno je podsjetiti na to jer ljudi brzo zaboravljaju”, izjavio je Plenković koji ni jednom riječju nije potvrdio da se slaže s tim da Matić dođe na čelo Vrhovnog suda, jedino je potvrdio da se s njom sastao.
“Ja gospođu Matić nisam ranije poznavao premda smo bliski generacijski”, rekao je premijer pa objasnio da se sastanak odvio na njezin zahtjev, što također daje naslutiti snažnu lobističku pozadinu vezanu uz njezino imenovanje. Kako je premijer ustvrdio, saslušao ju je i rekao joj da se može javiti kao i svatko drugi, uz opasku da će konačnu odluku donijeti naknadno. Uz Mirtu Matić, u utrci za predsjednika Vrhovnog suda sudjelovalo je još dvoje kandidata, profesorica Aleksandra Maganić i odvjetnik Šime Savić, pa je pitanje je li, uz još dvoje kandidata, moralno da Matić premijeru šalje zahtjev za sastanak kada je zakonska procedura za izbor predsjednika Vrhovnog suda jasno propisana.
Sukob interesa
Nije poznato je li drugo dvoje kandidata imalo taj privilegij da ih osobno primi predsjednik Vlade, ali je poznato da je Vrhovni sud glasao prilično uvjerljivo u korist Mirte Matić, što znači da je podršku kolega uspjela dobiti. No pitanje je je li ta podrška, odnosno pozitivna ocjena koju je samo ona dobila od Vrhovnog suda, jamstvo za dolazak na čelo te institucije, jer njezina prethodnika, pokojnog Radovana Dobronića, vrhovni suci nisu podržali. No Dobronić je uživao potporu Udruge Franak, čiji predstavnici sada, otkako se Mirta Matić pojavila na popisu kandidata za Vrhovni sud, negoduju i ukazuju na potencijalni sukob interesa.
“Prema saznanjima koja imamo o njezinoj karijeri i sudačkoj etici, naizgled je riječ o besprijekornoj kandidatkinji. Ipak, kao udruga koja 14 godina bdije nad pravima potrošača smatramo da postoji opravdana sumnja u mogući sukob interesa”, poručili su nedavno iz te udruge ukazujući na to da brat sutkinje Matić, odvjetnik Hrvoje Matić, zastupa Addiko banku u potrošačkim sudskim sporovima koji se vode protiv nje. Udruga je u priopćenju povukla paralelu s primjerom međunarodne arbitraže koju Addiko banka vodi protiv Republike Hrvatske u Washingtonu, gdje se predsjednica arbitražnog vijeća Jean Kalicki sama izuzela zbog potencijalnog sukoba interesa jer je njoj bliska osoba zaposlena u toj banci.
Udruga uz to podsjeća i da je profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Siniša Petrović, koji je poznat kao apologet nezakonitog rada banaka, blizak prijatelj i suradnik sutkinje Mirte Matić. Petrović je, spomenimo usput, blizak i s predsjednikom Milanovićem, a u Franku napominju i kako je u stručnim radovima branio teze banaka koje su suprotne potrošačkom pravu i Zakonu o obveznim odnosima, kao i da je pogrešno tvrdio da potrošači nakon konverzije kredita više ne ostvaruju pravo na povrat preplaćenih iznosa.
Tajno praćenje
O sutkinji Matić i ranije je izvještavao naš tjednik, a nakon toga i niz drugih medija koji su se pozabavili neugodnom situacijom u kojoj se našla nakon što je USKOK 2019. pokrenuo istragu protiv pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i osoba koje su godinama dobivale unosne štandove i poslove na zagrebačkom Adventu. Pod mjerama tajnog praćenja u to se vrijeme našao i i njezin bivši suprug, marketinški stručnjak Tomo Ricov, koji je u Bandićevoj eri bio jedan od vodećih organizatora zagrebačkog Adventa.
“Protekle četiri godine pred nadležnim sam tijelima više puta davala iskaze o tim okolnostima, ali isključivo u svojstvu svjedoka, a ne osumnjičenika. Koliko mi je poznato iz medija, u tom je predmetu podignuta optužnica kojom, potpuno očekivano, nisam obuhvaćena”, izjavila je Matić, potvrdivši tako ono što smo prije i napisali. Ni Matić ni njezin bivši suprug u aferi Advent nisu bili optuženi, niti se to igdje u tekstu koji smo ranije objavili tvrdi.
“Od razvoda braka, dakle od 2011., odnosno punih 14 godina, nisam imala, niti danas imam, ikakav kontakt s bivšim suprugom, pa nismo imali nikakvu razmjenu informacija o bilo kojoj temi, uključujući i tajne mjere”, ustvrdila je potom Matić objašnjavajući napise našeg tjednika, ali i priče koji danima kruže pravosudnim krugovima. Međutim, ako nije imala nikakve kontakte s bivšim mužem, nije jasno zašto je onda u svojstvu svjedoka davala bilo kakve iskaze vezane uz taj slučaj i zbog čega se njezin telefon našao pod mjerama tajnog praćenja. Matić to objašnjava ovako: prema onome što joj je rečeno kada je pozvana kao svjedok, USKOK nije naložio tajno praćenje njezina mobitela, nego je on upao u tajne mjere slučajno, kad je razgovarala s jednim zajedničkim prijateljem koji je bio pod mjerama tajnog praćenja.
Novi model
Tko je zajednički prijatelj, u svojim posljednjim izjavama za medije nije otkrila, a u pravosudnim krugovima tvrdilo se da je kontaktirala s poduzetnikom Dinkom Palcem, kojemu je informacije dojavljivao kontroverzni bivši MUP-ov informatičar Damir Osterman. Potom je Matić navodno kontaktirala i sa zaposlenicom zagrebačke gradske uprave Jelenom Ricov, sestrom svoga bivšeg muža.
Nema, dakle, dvojbe da je USKOK iz samo njima znanih razloga sutkinju pozvao na razgovor u svojstvu svjedoka u slučaju kroz koji se provlači ime njezina bivšeg muža. Razgovori iza zatvorenih vrata sutkinji Matić nisu strani, pa joj se nije činilo neprimjerenim ni da se u utrci za predsjednicu Vrhovnog suda izravno obrati premijeru Plenkoviću, koji je to javno potvrdio.
Sve upućuje na to da bi Mirta Matić uistinu mogla postati prva žena na čelu Vrhovnog suda, što u svakom slučaju vrijedi pozdraviti i pričekati da pokaže što zna i umije, ali preduvjet je za to da se premijer Plenković složi s njezinim imenovanjem. A on je oprezan sa svim važnim imenovanjima zbog demagogije s Pantovčaka, zbog čega je već dugo na čekanju i imenovanje veleposlanika.
