Dok cijene stanova u Splitu dosežu iznose koji su velikom dijelu građana sve teže dostupni, jedno pitanje ponovno dolazi u središte pozornosti: što Grad Split namjerava učiniti s vrijednim zemljištima, stanovima i poslovnim prostorima koje ima u vlasništvu? Prodaja gradske imovine godinama je jedan od planiranih izvora proračunskih prihoda, a u jednom od dostavljenih proračunskih popisa predviđeno je čak 25.260.500 eura od prodaje nefinancijske imovine.
Na popisu su atraktivne lokacije na Trsteniku, Žnjanu, Zenti, Sirobuji i u Stobreču, ali i nekretnine u samoj povijesnoj jezgri. Ipak, riječ je o proračunskim procjenama, a ne o jedinstvenom popisu otvorenih natječaja. Za neke su nekretnine postupci već vođeni, pa je potrebno razlikovati ranije planove od trenutačno raspoložive gradske imovine.
Od 25,3 milijuna eura, gotovo polovica odnosi se na zemljišta
Prema dostavljenom proračunskom izvatku, planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine raspoređeni su u tri skupine. Najveći dio, 13.000.500 eura, odnosi se na prodaju stanova i poslovnih prostora, dok je od prodaje zemljišta i prava građenja predviđeno 12.060.000 eura. Preostalih 200.000 eura odnosi se na prihode od otkupa stanova.
Posebno su zanimljive pojedine gradske parcele i njihove procijenjene vrijednosti:
- Trstenik – Radoševac: približno 5.500 četvornih metara u turističkoj zoni T1, procijenjenih na 5,5 milijuna eura.
- Zenta: 882 četvorna metra u zoni T1, u blizini heliodroma, procijenjenih na 750.000 eura.
- Istočno od potoka Radoševac: 1.431 četvorni metar, procijenjen na 1,4 milijuna eura.
- Gospe od Žnjana: građevna čestica površine 667 četvornih metara, procijenjena na 600.000 eura.
- Istočno od potoka Radoševac: dodatne čestice površine 636 četvornih metara, uz ostale manje parcele, procijenjene na 600.000 eura.
- Sirobuja: zemljište površine 1.504 četvorna metra, uz druge manje parcele, procijenjeno na 670.000 eura.
- Stobreč: dio zemljišta u obuhvatu DPU-a Tenis centra i javnih sadržaja, uz procijenjeni gradski udio vrijednosti od 600.000 eura.
Zbroj navedenih procjena iznosi približno 9,52 milijuna eura. Riječ je o iznosima koji pokazuju koliku financijsku vrijednost mogu imati čak i relativno male gradske parcele, osobito na lokacijama na kojima postoji značajan interes za novu izgradnju.
Na Trsteniku čak 5,5 milijuna eura, a na Žnjanu gotovo tisuću eura po kvadratu
Najvrjednija pojedinačno navedena stavka nalazi se na području Trstenik – Radoševac, iznad Žnjanskog platoa. Riječ je o približno 5.500 četvornih metara u turističkoj zoni T1, s procijenjenom vrijednošću od 5,5 milijuna eura. To odgovara iznosu od približno 1.000 eura po četvornom metru zemljišta.
Vrlo je zanimljiva i parcela istočno od potoka Radoševac, površine 1.431 četvorni metar, za koju se u dostavljenom izvatku navodi procjena od 1,4 milijuna eura. Preračunato, riječ je o približno 978 eura po četvornom metru. Na području Gospe od Žnjana, za 667 četvornih metara predviđena je vrijednost od 600.000 eura, odnosno oko 900 eura po kvadratu.

Takve procjene otvaraju pitanje njihove aktualnosti. Tržište nekretnina u Splitu posljednjih je godina prošlo značajne promjene, a vrijednost građevinskog zemljišta ne ovisi samo o površini, nego i o namjeni, dopuštenoj izgrađenosti, prometnoj dostupnosti i drugim urbanističkim uvjetima. Zbog toga nije moguće samo usporedbom s oglašenim cijenama stanova zaključiti jesu li procijenjene vrijednosti gradskih parcela preniske ili previsoke.
Dodatnu pozornost izazvala je i aktualna rasprava o približno 1.400 četvornih metara gradskog zemljišta na Putu Žnjana, u blizini Ulice Katarine Zrinske. U studenome 2026. pokrenuta je i građanska peticija kojom se traži preispitivanje moguće prodaje te razmatranje javnih sadržaja, uključujući zelenilo, dječje igralište i parkirališta. Bez usporedbe katastarskih oznaka ne može se tvrditi da je riječ o istoj nekretnini koja se nalazi u dostavljenom popisu.
Zanimljiv slučaj Zente: Gradsko vijeće još 2024. prihvatilo ponudu od 741.500 eura
Posebno zanimljiv podatak otkriva usporedba popisa sa službenim odlukama Gradskog vijeća. Naime, zemljište na Zenti površine 882 četvorna metra, označeno katastarskom česticom 9912/2, nalazi se u dostavljenom izvatku s procijenjenom vrijednošću od 750.000 eura.
Međutim, u Službenom glasniku Grada Splita broj 87/2024. objavljen je zaključak Gradskog vijeća od 17. prosinca 2024. godine kojim se prihvaća ponuda Darinka Mikulića za kupnju upravo te nekretnine u iznosu od 741.500 eura. Natječaj je bio objavljen 28. listopada 2024., a Gradsko vijeće zadužilo je gradonačelnika za potpisivanje kupoprodajnog ugovora.
Ta činjenica važna je za tumačenje cijelog popisa. Na temelju samog zaključka ne može se potvrditi kada je i je li konačno proveden prijenos vlasništva, ali je jasno da za ovu nekretninu postoji kasnija konkretna odluka o prihvaćanju kupoprodajne ponude.
Upravo zato potrebno je utvrditi koje se gradske parcele danas još nalaze u vlasništvu Grada, za koje su već provedeni postupci prodaje i koje se eventualno ponovno pojavljuju u financijskim projekcijama.
Na popisu su i stanovi u Dioklecijanovoj palači te milijuni od poslovnih prostora
Osim zemljišta, velik dio planiranih prihoda odnosi se na stanove i poslovne prostore u gradskom vlasništvu. Prema dostavljenom popisu, među pojedinačno navedenim skupinama nalaze se suvlasnički udjeli u nekretninama na više gradskih adresa, procijenjeni na približno 1,7 milijuna eura, zatim kadrovski stanovi vrijedni oko milijun eura te braniteljski stanovi procijenjeni na 500.000 eura.
Posebno je zanimljiv planirani prihod od pet milijuna eura od prodaje poslovnih prostora. U izvatku se spominju adrese Obala Hrvatskog narodnog preporoda 5, Matice hrvatske 22, Vukovarska 83, Kopilica 62, Domilijina 8 i Jadranska 6, uz napomenu da popis obuhvaća i druge prostore.

Za stanove u staroj gradskoj jezgri predviđen je iznos od približno 1,5 milijuna eura, a među navedenim lokacijama su Lukačićeva 6, Nepotova 4 i Kružićeva 2. Riječ je o području iznimne kulturne i tržišne vrijednosti, zbog čega bi svaki konkretan postupak prodaje zahtijevao jasne informacije o vlasničkom statusu, procjeni i mogućim ograničenjima raspolaganja.
Pritom nije svejedno prodaje li Grad nekretnine koje ne može učinkovito koristiti ili se odriče prostora koji bi jednoga dana mogli služiti javnim ustanovama, gradskim programima, društvenim sadržajima ili stambenim potrebama građana.
Grad je 2025. planirao milijune, ali ostvario tek 28 posto prihoda od prodaje
Koliko su planovi prodaje gradske imovine realni, pokazuje i službeni godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2025. godinu. Grad je prvotno planirao 13 milijuna eura prihoda od prodaje nefinancijske imovine, a nakon izmjena proračuna taj je iznos smanjen na približno 8,45 milijuna eura. Na kraju godine ostvareno je 2,4 milijuna eura, odnosno samo 28,38 posto posljednjeg plana.
To je važna razlika između planiranja i realizacije. Proračunski prihod može biti predviđen, ali njegova stvarna naplata ovisi o odlukama nadležnih tijela, provedbi natječaja, interesu kupaca i mogućnosti sklapanja ugovora.
Pitanje je i kako će se trošiti novac ostvaren prodajom. Zakon o proračunu propisuje da se takva sredstva koriste za kapitalne rashode, određena ulaganja i otplatu glavnice dugoročnog duga. Zbog toga je osobito važno znati koje bi konkretne gradske investicije bile financirane prodajom zemljišta i objekata.
U gradu u kojem je priuštivo stanovanje postalo jedno od ključnih pitanja, prodaja atraktivnih parcela može biti opravdana ako pridonosi dugoročnim javnim ciljevima. No ako Grad izgubi zemljišta na kojima je mogao izgraditi javne sadržaje ili priuštive stanove, njihovo će ponovno stjecanje u budućnosti možda biti znatno skuplje.
Zato se rasprava o gradskoj imovini ne bi smjela svesti samo na pitanje koliko će novca pojedina parcela donijeti u proračun. Jednako je važno što će Split zauzvrat dobiti i hoće li taj novac koristiti sadašnjim i budućim generacijama njegovih stanovnika.
Dalmacija Danas nastavit će pratiti odluke o prodaji gradskih nekretnina, procjene njihove vrijednosti i namjenu ostvarenih prihoda.
Moja reakcija na članak je…
