Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, govorio je o Nacrtu zakona o kontroli cijena koji će se danas naći pred zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Rekao je da ovaj zakon ima potencijal doprinijeti očuvanju stabilnosti tržišta i smanjenju negativnih učinaka rasta cijena.
Novi tekst zakona
Istaknuo je da je nakon 30 godina ovo novi tekst zakona. Trenutno važeći zakon donesen je 1995. godine, što već dovoljno govori, kako Hasičević kaže, o značaju novog zakona, prenosi Fokus.
“Novim zakonom definira se što se smatra značajnim poremećajem na tržištu, poput povećanja indeksa potrošačkih cijena više od pet posto, nestašice dobara neophodnih za gospodarstvo i stanovništvo, a u tom slučaju država može intervenirati. Zakon predviđa i osnivanje vijeća za cijene, kojeg čine predstavnici Vlade, Gospodarske komore FBiH, ali i Udruge potrošača. Oni bi trebali donositi zajedničke mjere koje su prvi put privremenog karaktera. Predviđeno je da mjera može trajati šest mjeseci, a nakon evaluacije rezultata dodatnih šest mjeseci”, pojasnio je Hasičević.
Istaknuo je i da su u ovom zakonu predviđene kazne za prekršitelje.
“Predviđene su vrlo visoke prekršajne kazne, ali i upravne mjere, od oduzimanja imovinske koristi do zatvaranja objekata. Dosad su kazne bile preblage, što je omogućilo određenom broju nepoštenih trgovaca da se bave takvim radnjama. Svjedoci smo i ovih kontrola na terenu, gdje u gotovo svakoj inspekciji otkrivamo trgovinu bez odobrenja”, istaknuo je Hasičević. Dodao je da očekuje da zakon danas bude usvojen kao Nacrt, a potom u proceduri bude predložen kao Prijedlog, čime bi, kako se očekuje, do sredine ove godine postao novi zakonski dokument, prenosi N1.
Zatim se osvrnuo na situaciju na tržištu Bosne i Hercegovine, navodeći da makroekonomski pokazatelji ukazuju na to da imamo najnižu stopu inflacije u regiji.
“Ona prosječno iznosi 1,43 posto. Međutim, gledajući cijene, vidljivo je da su one porasle, dok su plaće ostale najniže u regiji. Kao ministra, ti financijski učinci bojkota me osobito ne zanimaju jer moramo razlučiti pojmove bojkota kupovine od bojkota potrošnje. Kupovinu možemo bojkotirati, ali potrošnju teško. Međutim, važno je da podržavamo sve elemente slobodnog tržišta, što sam već više puta naglasio. Bojkot je legitiman element slobodnog tržišta kojim kupci izražavaju svoje stavove. U ovom slučaju, dobili smo signal kao Vlada, sjeli za stol i pokušali dogovoriti rješenja. Vjerujem da smo uspjeli – najvjerojatnije ćemo do petka imati popis 50 osnovnih životnih namirnica za koje će cijene biti snižene, kontrolirat ćemo marže i zatim ih zamrznuti”, pojasnio je Hasičević.
Povećanje broja zaposlenih i plaća
Dodao je da su ovo sve kratkoročne mjere, dok bi dugoročne mjere bile povećanje broja zaposlenih i rast plaća.
“Veliki je problem u neskladu cijena i inflacije. Kupovna moć nam je toliko slaba da je potrošnja usmjerena na 30 do 50 artikala, budući da najviše trošimo na prehranu. To je dovelo do toga da se cijela strategija trgovine fokusirala upravo na taj segment. Veće plaće i bolji standard omogućili bi širu potrošnju i smanjili pritisak na određene proizvode”, zaključio je.
