Vijest o smrti Mate Miše Kovača duboko je potresla Dalmaciju. Među onima koji se danas prisjećaju glazbene legende je i Roko Vuletić, nekadašnji Mišin menadžer i jedan od organizatora nezaboravne „Noći svijeća” na Poljudu 1993. godine. Za Dalmaciju Danas otkrio je kako je nastao koncert koji je okupio 40 tisuća ljudi, zašto njegova 30. obljetnica nikada nije održana te kakav je Mišo bio daleko od pozornice.
Odjeknula je danas vijest o odlasku Mate Miše Kovača. No Mišo, zapravo, neće nikada otići. Ostaje s nama kroz pjesme koje su gotovo svakodnevno bile dio naših života, kroz njegov fascinantan glas koji je budio emocije, osobito u Dalmaciji, čiji će svojevrsni kampanel zauvijek ostati utkan u svaku kalu, rivu i pjacetu.
Uz Mišine pjesme slavili smo i tugovali, pjevali i plakali, vjenčavali se i ispraćali svoje najmilije. Mišo je bio Dalmacija. Bio je Šibenik i Split, Hajduk i Jugoplastika.
Pobjeđivao je na Splitskim festivalima, u vrijeme kada su oni bili među najvažnijim glazbenim događajima, a s njim smo dočekivali splitske „bijele” i „žute” u godinama njihovih najvećih sportskih trijumfa.
„Split me stvorio”, znao je govoriti Mišo.
Koncert koji je ušao u povijest Splita
S Mišom smo i tugovali. Upravo je u Splitu, nakon tragične smrti njegova sina Edija, organizirana „Noć svijeća”, koncert koji je 1993. godine na Poljudu okupio oko 40 tisuća ljudi.
Bio je to prvi put da je jedan pjevač napunio poljudski stadion. Deseci tisuća ljudi pjevali su uglas s Mišom, a oni koji su imali privilegij biti blizu pozornice zauvijek će pamtiti taj trenutak, duboko utkan u glazbenu i društvenu povijest Splita i Hrvatske.
Uz doajena hrvatske estradne menadžerske scene Ivicu Bubala, koncert je organizirao i tada sedamnaestogodišnji Omišanin Roko Vuletić, danas predsjednik uprave Iskra brodogradilišta i 3. maja.
Nazvali smo ga nakon vijesti o Mišinoj smrti. Bio je vidno potresen.
„Potresla me ova vijest i jako rastužila. Evo, s radija slušam njegove pjesme i ne znaš koja veću emociju budi. Taj koncert radio sam jako mlad, još kao srednjoškolac. Novac s koncerta išao je obiteljima maloljetnih hrvatskih branitelja, kao što je bio i Mišin pokojni sin Edi”, prisjeća se Vuletić.
Posebno pamti atmosferu koja je te večeri vladala na Poljudu.
„Sama atmosfera zajedništva, suza, ponosa i hrvatstva ostala je i danas u živim uspomenama.”
„Htjeli smo ponovno okupiti Poljud, ali nismo uspjeli”
Vuletić nam je otkrio i dosad manje poznat detalj. Naime, 2023. godine postojala je namjera da se na Poljudu organizira veliki koncert povodom 30. obljetnice „Noći svijeća”.
„Prije par godina, točnije 2023., imali smo namjeru Ivica Bubalo, Damir Karaman i ja organizirati 30. obljetnicu ‘Noći svijeća’ na poljudskom stadionu. Pjevali bi Mišini prijatelji i kolege, a i Mišo bi se pojavio na sceni. Eto, na kraju nismo uspjeli u toj lijepoj namjeri”, govori Vuletić.
Bila je to ideja da se još jednom oda počast koncertu koji je obilježio jednu epohu, ali i čovjeku čija je životna tragedija tada ujedinila desetke tisuća ljudi.
„Bio sam njegov menadžer tri godine. U Australiji su ga dočekivali s posebnim emocijama”
Vuletićeva suradnja s Mišom nije završila organizacijom velikog poljudskog koncerta.
„Kasnije sam devedesetih tri godine bio Mišin menadžer. Išli smo zajedno i na turneju u Australiju, a kako je tek tamo dočekan među hrvatskim iseljenicima! Tamo je s posebnim emocijama bio primljen”, prisjeća se.
Bilo je to razdoblje nakon Edijeve smrti, jedno od najtežih u životu legendarnog pjevača.
Vuletić je s Mišom provodio mnogo vremena i upoznao njegovu osobnost izvan reflektora, pozornica i velikih koncerata.
„Mišo nije govorio o glazbi. Mišo je samo govorio o Hajduku”
A upravo se uz te zajedničke dane veže i njegova možda najzanimljivija uspomena.
„Moram reći još nešto. Provodio sam s njim dane i noći. Mišo nije previše govorio o glazbi, nastupima… Mišo je samo govorio o Hajduku. Bio je ogroman hajdukovac”, otkriva Vuletić.
Prisjeća se i Mišinih priča iz mladosti, kada je zbog ljubavi prema splitskom klubu prelazio put od Šibenika do Splita.
„Pričao mi je kako je kao mladac išao brodom iz Šibenika put Splita na Stari plac, ponekad i pješke. Velika je njegova ljubav prema bijeloj boji bila.”
Iza snažnog glasa, prepoznatljive pojave i naizgled čvrstog karaktera, kaže Vuletić, skrivao se čovjek iznimne osjećajnosti.
„A iza jedne krute vanjštine jednog ranjenog čovjeka krila se jedna jako, jako emotivna duša.”
Adio, Mišo
Mate Mišo Kovač ostavio je neizbrisiv trag u glazbenoj povijesti Hrvatske, ali za Dalmaciju je značio i mnogo više od pjesama.
Bio je dio njezinih najvećih slavlja, sportskih pobjeda, obiteljskih okupljanja i najtežih trenutaka.
Njegove pjesme ostaju ondje gdje su desetljećima živjele – među ljudima.
Adio, Mišo, legendo. Puno ljubavi si nam dao. Nadamo se da smo ti je uzvratili.
Moja reakcija na članak je…
