Među dijelom stanovnika Budimira kod Trilja raste nezadovoljstvo zbog velikih energetskih projekata koji se planiraju na širem području njihova sela i susjednih mjesta. Mještani poručuju da više ne žele informacije o dalekovodima, trafostanicama, cestama i drugim zahvatima dobivati “na kapaljku”, već od nadležnih institucija traže cjelovit prikaz svega što se planira na njihovu području. U središtu njihove zabrinutosti nalaze se projekti povezani s vjetroelektranom Brda–Umovi i pratećom elektroenergetskom infrastrukturom. A da nije riječ o malom zahvatu, pokazuje i službena dokumentacija Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Dalekovod dug oko sedam kilometara
Prema Elaboratu zaštite okoliša za DV 2×110 kV Cetina – Brda Umovi, planirani dalekovod trebao bi se protezati od buduće TS 400/110 kV Cetina do trafostanice Brda Umovi, a ukupna duljina trase iznosila bi približno sedam kilometara. Početna točka nalazi se istočno od Marasovića, unutar katastarske općine Ugljane, nakon čega se trasa pruža prema jugu i jugozapadu. Dokumentacijom je predviđeno i križanje dalekovoda s državnom cestom D60 te postojećim 400-kilovoltnim dalekovodom Mostar – Konjsko. Posebno se razmatra i udaljenost od stambenih objekata. Za jednu od izdvojenih lokacija u elaboratu se navodi kako se najbliži stambeni objekt nalazi približno 125 metara od trase planiranog dalekovoda.
No priča se ne zaustavlja samo na Budimirima. Dokumentacija i grafički prilozi energetskih projekata na ovom prostoru obuhvaćaju ili prikazuju više katastarskih općina, među kojima su Ugljane, Budimiri i Biorine, dok se u dokumentaciji povezanoj s vjetroelektranom pojavljuju i Nova Sela, Cista, Blato na Cetini i Kreševo. Upravo zbog širine cijelog zahvata mještani traže da im se predstavi jedna objedinjena karta svih postojećih i planiranih energetskih projekata. “Ne protivimo se samo jednom dalekovodu, jednoj trafostanici ili jednom projektu. Protivimo se bilo kojem novom velikom energetskom projektu koji bi dodatno opteretio prostor Budimira. Ne želimo da naše selo postane energetska zona”, poručuje dio mještana.
Privatne parcele pod povećalom: “Želimo znati što će biti na našoj zemlji”
Posebno pitanje za stanovnike Budimira je zemljište. Prema zemljišnoknjižnoj dokumentaciji koju su prikupili mještani, na pojedinim česticama već postoje upisane služnosti povezane s projektom VE Brda–Umovi. Kao jedan od primjera navode k.č. 2063/1 k.o. Budimiri, za koju je, prema zemljišnoknjižnom izvatku sa stanjem od 26. kolovoza, evidentirana stvarna služnost površine 8.041 četvorni metar u korist društva VJETROPARK BRDA UMOVI d.o.o. Mještani tvrde da su služnosti pronašli i na još nekoliko čestica, zbog čega od nadležnih traže precizan odgovor na ključno pitanje – koje će parcele biti zahvaćene, na koji način i što će se konkretno na njima nalaziti?
Istodobno naglašavaju da upisana površina služnosti sama po sebi ne znači da će cijelo navedeno područje biti izgrađeno. Upravo zato žele precizne karte i planove. “Gdje će biti stupovi dalekovoda, gdje će prolaziti ceste i kabeli, gdje će biti trafostanice? To želimo vidjeti jasno i bez nagađanja”, poručuju.
Posebno ih zanimaju udaljenosti planirane infrastrukture od kuća, zaseoka i crkve Gospe od Ružarija. Zabrinutost se, prema njihovim riječima, odnosi na širi prostor Budimira i lokalitete među kojima navode Lazine, Pisak, Ivančeviće, Pištet, Jagodnik, Periše, Rančiće, Sliškoviće, Ratkovače, Mladine, Ćubiće, Gunjače i Prelase. “Iza tih naziva nisu prazne površine na karti. Tu su naše kuće, njive, pašnjaci i zemlja koju su obitelji nasljeđivale generacijama”, ističu mještani.
Strahuju za stećke i krško podzemlje
Jedna od tema koju stanovnici posebno izdvajaju jest kulturna i arheološka baština. Navode kako se na području Budimira i pojedinih okolnih lokaliteta nalaze stećci i drugi potencijalno vrijedni arheološki ostaci, zbog čega traže da prije bilo kakvog izvođenja radova teren pregledaju nadležni konzervatori i arheolozi. Žele da se svi eventualni nalazi evidentiraju te da se jasno utvrdi njihov status prije ulaska teške mehanizacije na teren. “Stećak koji se jednom uništi ne može se vratiti. To je baština naših predaka koju moramo ostaviti budućim generacijama”, upozoravaju.
Veliko pitanje za stanovnike su i podzemne vode. Riječ je o izrazito krškom području, zbog čega traže informacije o provedenim hidrogeološkim istraživanjima i mogućem utjecaju temeljenja velikih objekata, izgradnje prometnica i polaganja kabelske infrastrukture na podzemni sustav. Od nadležnih očekuju i odgovore o mogućem utjecaju projekata na prirodna staništa, biljni i životinjski svijet te krajobraz. Posebno inzistiraju na pitanju kumulativnog učinka više različitih energetskih projekata na istom području, odnosno traže da se ne promatra svaki pojedini zahvat odvojeno ako će se svi oni u konačnici nalaziti na relativno uskom prostoru.
Ministarstvo je već donosilo rješenja za velike projekte
Projekt VE Brda–Umovi već je prošao postupak procjene utjecaja na okoliš. Prema službenim podacima Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, rješenje za vjetroelektranu Brda–Umovi doneseno je 5. ožujka 2025. godine, nakon postupka koji je uključivao Studiju utjecaja na okoliš i javnu raspravu. Službena dokumentacija pokazuje i da se na ovom području ne radi isključivo o vjetroagregatima. Cjelokupni energetski sustav podrazumijeva i pristupnu infrastrukturu, trafostanice te visokonaponske vodove potrebne za priključivanje proizvodnje na elektroenergetsku mrežu. Za projekt TS 400/110 kV Cetina, prema službenoj evidenciji postupaka, Ministarstvo je rješenje donijelo 13. listopada 2025. godine. Mještani stoga smatraju da je krajnje vrijeme da se cijeli energetski mozaik tog prostora pokaže javnosti na jednom mjestu.
Od Grada Trilja, Splitsko-dalmatinske županije, Ministarstva i ostalih nadležnih institucija stanovnici prvenstveno traže transparentnost. Žele jednu kartu na kojoj će istodobno biti prikazani postojeći i planirani energetski objekti, dalekovodi, trafostanice, pristupne ceste, kabeli te sve čestice i infrastrukturni koridori koji bi mogli biti zahvaćeni. Traže i precizne podatke o udaljenosti projekata od kuća, zaseoka, crkve i kulturnih lokaliteta, kao i odgovore o mogućem utjecaju na vode, prirodu i privatno zemljište. Poručuju kako Budimire u budućnosti vide kao mjesto života, vjerskog okupljanja te ruralnog i izletničkog turizma, a ne kao prostor koncentracije energetskih postrojenja. “Želimo da ljudi dolaze u Budimire zbog naše crkve, prirode, stećaka, tradicije i mira. Ne želimo da naše selo postane velika energetska zona”, poručuju.
Njihova završna poruka nadležnima još je snažnija: “Budimiri nisu prazna točka na karti niti komad kamenjara. Ovo su naše kuće, naša zemlja, naša crkva, naši stećci i naša priroda. O budućnosti našeg sela ne može se odlučivati bez ljudi koji ovdje žive.”
Moja reakcija na članak je…
