Europa mora staviti jači fokus na jačanje jedinstvenog tržišta ako želi zadržati svoj način života i podići produktivnost, poručila je Kristalina Georgieva, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u razgovoru za Euronews uoči objave nove izjave MMF-a o stanju eurozone. „Ne želim da Europa postane Sjedinjene Američke Države, ali želim da Europa poveća svoju produktivnost i funkcionalnost“, kazala je Georgieva. „Uživamo u tome što smo svjetska sila kad je riječ o životnom stilu. No, ako ne postanemo produktivniji, mogli bismo izgubiti tu prednost.“
MMF u najnovijem izvješću preporučuje europskim zemljama ubrzanje integracije jedinstvenog tržišta, koje omogućuje slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi među članicama. „U Europi nema carina, ali to ne znači da nema prepreka – regulatornih i drugih“, rekla je Georgieva. Prema procjenama MMF-a, regulatorne i druge prepreke unutar EU ekvivalentne su carini od 44 posto na robu i čak 110 posto na usluge.
Georgieva je ilustrirala razliku s primjerom unutarnjeg tržišta SAD-a, gdje se 30 posto proizvedene robe troši u istoj saveznoj državi, a 70 posto se šalje u druge. U Europi je obrnuto: 70 posto proizvoda ostaje unutar granica države, dok se samo 30 posto izvozi. Takva struktura ograničava rast jer zadržava tržišta malima i nedovoljno konkurentnima.
„Ako Europa u potpunosti dovrši jedinstveno tržište, u roku od deset godina BDP bi porastao za 3 posto“, naglasila je Georgieva. MMF u svojoj analizi predlaže nekoliko konkretnih mjera za ubrzanje integracije: smanjenje regulatorne rascjepkanosti, poticanje mobilnosti radne snage, olakšavanje prekograničnih bankarskih spajanja, integraciju energetskog tržišta i napredak u izgradnji unije tržišta kapitala (CMU).
Unija tržišta kapitala trebala bi omogućiti nesmetano kretanje ulaganja i štednje unutar EU. To bi olakšalo tvrtkama iz jedne članice da dođu do financiranja u drugoj, čime bi se poticalo njihovo širenje i zapošljavanje. U pogledu daljnje integracije tržišta kapitala, MMF preporučuje i da se institucionalne ulagače dodatno upozna s rizičnim kapitalom kao klasom imovine te da se uklone preostale neopravdane regulatorne prepreke za ulaganja u tu vrstu kapitala.
Za 2025. MMF predviđa rast BDP-a eurozone od 0,8 posto, uz ubrzanje na 1,2 posto u 2026. godini. No, trgovinske napetosti i geopolitičke neizvjesnosti vjerojatno će negativno utjecati na poslovno povjerenje, ulaganja i potrošnju. Što se tiče monetarne politike, MMF smatra da je opravdana blago neutralna pozicija Europske središnje banke, budući da inflacija prilazi ciljanih 2 posto.
U fiskalnom smislu, MMF poziva na uravnoteženi pristup. Države s jakim javnim financijama trebale bi, kada je to moguće, pomoći onima koje imaju manje prostora za manevar. U četvrtak objavljena izjava naglašava: „Ključno je da se pri provedbi fiskalnih pravila EU vodi računa o tome da zemlje s niskim fiskalnim rizikom, koje žele povećati javnu potrošnju kako bi potaknule dugoročni rast i povećale otpornost, ne budu ograničene u tim nastojanjima pravilima.“
