“Proglašavam da je uspostavljena i proglašena Hrvatska Republika Herceg-Bosna jednoglasno od svih zastupnika Zastupničkog doma.” Ovim riječima je prvi predsjednik Herceg Bosne Mate Boban 28. kolovoza 1993. godine na sjednici Zastupničkog doma Hrvatske Republike Herceg Bosne u Grudama proglasio prelazak Herceg Bosne iz Zajednice u Republiku.
Danas se, dakle, navršavaju 33 godine od proglašenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, događaja koji za velik dio Hrvata u Bosni i Hercegovini predstavlja važan dio njihove novije političke, nacionalne i ratne povijesti. Središnje obilježavanje obljetnice održava se večeras u Mostaru, gdje će biti predstavljena i fotomonografija „1860 dana“ autora Joze Pavkovića.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna proglašena je 28. kolovoza 1993. u Grudama, nakon što je prethodno, 18. studenoga 1991., osnovana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna kao politička, kulturna, gospodarska i teritorijalna organizacija Hrvata u BiH. U okolnostima rata i srpske agresije, hrvatsko političko vodstvo nastojalo je kroz Herceg-Bosnu organizirati politički život, obranu i institucije hrvatskog naroda na područjima na kojima je živio.
Sukladno planovima
Proglašenje Republike Herceg-Bosne uslijedilo je nakon predstavljanja Owen-Stoltenbergova mirovnog plana za BiH, koji je predviđao unutarnje uređenje zemlje kroz tri nacionalne republike. Na području pod nadzorom Hrvatskog vijeća obrane uspostavljene su institucije vlasti, uključujući parlament, vladu i javne službe.
Herceg-Bosna pritom nije bila kratkotrajna politička epizoda. Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je jedna od potpisnica Washingtonskog sporazuma iz ožujka 1994., kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice Hrvata i Bošnjaka. Formalno je prestala postojati nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, a njezine su ovlasti postupno prenesene na institucije Federacije BiH.
Za Hrvate u BiH Herceg-Bosna i danas ostaje simbol razdoblja u kojem se, u iznimno teškim ratnim okolnostima, organizirao politički i institucionalni život hrvatskog naroda.
Njezino nasljeđe pritom je i dalje predmet različitih političkih i povijesnih tumačenja, ali u hrvatskom nacionalnom korpusu postoji snažan osjećaj da se o ulozi Herceg-Bosne, hrvatskih institucija i branitelja mora govoriti bez prešućivanja i bez svođenja cijelog razdoblja na pojednostavljene političke etikete.
Upravo je čuvanju tog sjećanja posvećena i večerašnja mostarska svečanost. Program u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače počinje u 19.45 sati polaganjem vijenaca kod spomenika hrvatskim braniteljima, dok će u 20 sati biti predstavljena fotomonografija „1860 dana“ Joze Pavkovića.
U uvodnom dijelu obratit će se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić. O knjizi će govoriti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen Bevanda, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić te autor Jozo Pavković.
Fotomonografija „1860 dana“ kroz fotografije i dokumentarnu građu podsjeća na razdoblje stvaranja, obrane i djelovanja Herceg-Bosne, ali i na ljude koji su obilježili jedno od najtežih razdoblja u novijoj povijesti Hrvata u BiH.
U tom smislu, obljetnica nije samo podsjećanje na jednu političku tvorevinu koja je nastala u ratnim okolnostima, nego i prilika za sjećanje na generaciju koja je u godinama rata nastojala sačuvati političku opstojnost i nacionalni identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Mediji bruje od jutra
O današnjem danu se piše i govori od jutra u bh. medijima, tako je i predsjednik HDZ-a Dragan Čović, u autorskom tekstu za tamošnji Bild, između ostalog, rekao sljedeće:
“Naša povijest naučila nas je koliko je sloboda skupa. Naša sadašnjost uči nas koliko je jednakopravnost važna. A naša budućnost ovisit će o tome jesmo li sposobni sačuvati oboje. Zato danas, trideset i tri godine poslije, na Herceg-Bosnu gledamo kao trajnu obvezu da sačuvamo istinu o vremenu u kojemu je nastala, obvezu prema onima koji su za slobodu dali svoje živote, ali prije svega obvezu da njihovim potomcima osiguramo razloge da na ovim prostorima grade bolji život, zauvijek njegujući ponosnu povijest koja nam je ostavljena u naslijeđe”.
Mario Karamatić, ratni veteran, pripadnik legendarnih Bušića, a danas zastupnik u parlamentu u Sarajevu i lider Hrvatske seljačke stranke u BiH, za spomenuti portal, također se osvrnuo na značenje Herceg Bosne.
“Često se prisjetim jednog razgovora s Generalom Praljkom prilikom moga posljednjeg posjeta Scheveningenu. Tada mi je rekao: “Mario, država je skupa. Skupa u mrtvim, ranjenim, a skupa i u godinama zatvora. Na kraju je sve čista fizika. Svako moje iznošenje obrane u sudnici, svaka tvoje riječ u Parlamentu stvara silu koja se akumulira. U jednom trenutku ta sila će postati dovoljno jaka da poruši prepreke i tada ćemo dobiti svoju državu”.
Taj razgovor me i danas pokreće, ne da mi da odustanem, i sve što želim nakon 33 godine, nakon Washingtonskih, Daytonskih, Prudskih sporazuma, travanjskih paketa, Neumskih konferencija, je da preko radija čijem samo jednu rečenicu: “Danas je proglašena Hrvatska Republika Herceg Bosna”, piše Karamatić u tekstu.
Život u ratnim uvjetima
U tekstu, objavljenom prije točno godinu dana na portalu Dnevno, razgovarali smo s jednim od aktera vremena, ministrom u vladi Herceg Bosne Zulfom Robovićem. On je tada istaknuo važnost ove hrvatske zajednice na prostoru BiH.
“Herceg Bosna je od utemeljenja primarno imala zadaću osiguranja života u ratnim uvjetima na prostoru gdje su većinom živjeli Hrvati. Ujedno je u traženju mirnih rješenja za prekid rata i uređenje buduće BiH bila jedan od modela mogućeg uređenja BiH kao države tri konstitutivna i jednakopravna naroda Hrvata, Bošnjaka, Srba i ostalih i po meni bi bila katalizator razvoja i približavanju EU standardima zemalja sa višenacionalnom tradicijom življenja”, kazao je Robović za Dnevno.hr.
