Odlazak najmoćnije žene u Bosni i Hercegovini – tako se u bosanskohercegovačkim medijima opisivala odluka Sebije Izetbegović da se početkom 2024. povuče iz sarajevske bolnice u kojoj je godinama bila glavna figura. Svoju moć nije crpila samo iz ravnateljske funkcije u sarajevskoj bolnici nego i iz toga što je karijeru gradila kao snaha pokojnog Alije Izetbegovića i supruga jednog od najmoćnijih političara u BiH, Bakira Izetbegovića, koji se u tamošnjoj javnosti i danas percipira kao lider bošnjačkog naroda, premda je formalno njegova uloga u politici danas osjetno skromnija.
Oni koji su prije dvije godine gospođi Izetbegović predviđali kraj propitujući njezinu moć i utjecaj ozbiljno su se prevarili, tvrde poznavatelji prilika u Bosni i Hercegovini, u kojoj Sebija i danas žari i pali na političkoj sceni. Trenutno je fokusirana na rad u zakonodavnoj vlasti kao zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, gdje brani boje Stranke demokratske akcije. Ta njezina aktivnost, britkost, ambicija i žestok angažman rezultirali su time da se njezino ime posljednjih dana spominje u kontekstu predstojećih izbora. Sve je izvjesnije, javljaju mediji u BiH, da će izbor za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH prerasti u snažan politički okršaj.
U fokusu je SDA pa se propituje koga će ta stranka suprotstaviti aktualnom članu Predsjedništva Denisu Bećiroviću, koji će dobiti podršku Trojke – političke koalicije u BiH koju tvore Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i pravda (NiP) te Naša stranka (NS). Prvi čovjek Stranke za BiH, prema zasad dostupnim podacima, bit će kandidat te političke opcije, što je, svjedoče poznavatelji prilika, osjetno poremetilo očekivanja unutar Izetbegovićeva SDA-a i ozbiljno narušilo osobne planove Bakira Izetbegovića koji se nadao potporama Stranke za BiH i Demokratske fronte.
Ostaje u sjeni
Ionako složenu i konfuznu političku sliku BiH dodatno je začinila kandidatura Slavena Kovačevića, koji u ovu političku utakmicu ulazi kao hrvatski član Predsjedništva s podrškom Demokratske fronte. Spekulira se da bi mogao uzeti dio bošnjačkog biračkog tijela jer je malo vjerojatno da će birači hrvatskog predznaka podržati tog kontroverznog nasljednika Željka Komšića. Imajući u vidu sve te političke peripetije, i Bakir Izetbegović odlučio je igrati igru za opstanak, no po svemu sudeći tako što će ostati u sjeni svoje supruge Sebije, koja navodno posljednjih mjeseci neumorno putuje, predstavljajući se i na svojim inozemnim putovanjima kao kandidatkinja za predsjednicu BiH.
Mogućnost njezine kandidature na BHRT-u je komentirao predsjednik Glavnog odbora SDA-a Safet Softić, rekavši kako njegova stranka još nije donijela konačnu odluku o kandidaturi, o čemu se prije svega treba oglasiti predsjednik stranke. A predsjednik stranke je, k’o za vraga, suprug Izetbegović, od kojeg se i očekuje da se kandidira, premda su mu navodno šanse skromne, zbog čega obitelj i razmatra kandidaturu gospođe Sebije. Ako se, međutim, Izetbegović osobno ne kandidira, u SDA-u, prema Softićevim riječima, očekuju da se ispoštuje procedura te da se održi konvencija na kojoj bi se izabrao kandidat.
Dok se Softić poziva na proceduru, Sebija Izetbegović spominje se kao potencijalna kandidatkinja ne samo za Predsjedništvo BiH nego i za razne druge visoke funkcije. Sve je to dio priprema za izbore koji bi se trebali održati u listopadu ove godine. Na te izbore Izetbegović izlazi s ogromnom ambicijom jer je već najavio da će njegov SDA nakon njih biti dominantna stranka. Dominaciju bi mogli graditi i na Sebiji, koja se u bošnjačkim medijima spominje češće nego njezin moćni suprug Bakir.

Loše reakcije
Tako je primjerice nedavno privukla pozornost žestokim kritikama na račun aktualne vlasti, odnosno Trojke, ismijavajući čelnike javnih poduzeća. U fokusu je bila i zbog žestoke rasprave o validnosti diplome koju je vodila s predsjedavajućim Skupštine Elvedinom Okerićem. Zanimljiva je bila i njezina inicijativa u sklopu koje se obratila Vladi Kantona Sarajevo, zatraživši da osiguraju 70 posto popusta na ski-passove i besplatan prijevoz na Bjelašnicu i Igman za siječanj ove godine. Kao zastupnica često progovara o sigurnosti i zaštiti maloljetnika, ali i o svojem mandatu na čelu sarajevskog KCUS-a, naglašavajući da je za sobom ostavila stabilnu instituciju, dok nova uprava akumulira dugove.
Premda, dakle, u zdravstvu Bosne i Hercegovine više ne obnaša niti jednu dužnost, Sebija Izetbegović još je jedna od najutjecajnijih i najprisutnijih figura u političkom životu Sarajeva, ali i u političkom životu SDA-a, u čijim redovima vlada uvjerenje da je pobjeda na lokalnim izborima 2024. toj stranci otvorila put za povratak na nekadašnje razine vlasti. A to bi im mogla omogućiti upravo kandidatura Sebije Izetbegović, iako njezin suprug Bakir još nije otklonio mogućnost svoje kandidature, pri čemu valja imati na umu njegov angažman i optužbe na račun Trojke koju u svojim medijskim istupima nerijetko proziva za nesposobnost i loše reakcije na aktualne probleme, što je posebice na vidjelo izašlo početkom siječnja uslijed snježnih nepogoda u Sarajevu.
Osim toga, Izetbegović svoj utjecaj crpi i iz odnosa s međunarodnom zajednicom pa se upravo njega promatra kao glavnog zagovaratelja čvrstog stava prema Miloradu Dodiku koji iz njegove perspektive nije i ne može biti njihov partner. Dodikovo djelovanje Izetbegović koristi kao argument za jačanje probošnjačkog bloka uoči skorašnjih izbora, što mu ne polazi za rukom unatoč tomu što je njegova stranka do te mjere angažirana da je nedavno zatražila procesuiranje odgovornih za obilježavanje Dana Republike Srpske.

Pravni sporovi
Izetbegovićev je potez okarakteriziran kao politička zaštita državnih institucija, no bez obzira na to, treba imati na umu da on više nije ni u Predsjedništvu BiH ni u državnom parlamentu, pa se vjeruje da iz sjene drma bosanskom politikom kao prvi čovjek najsnažnije bošnjačke stranke, u čijem se prvom planu sve učestalije pojavljuje gospođa Izetbegović, koja međutim još muku muči s pravnim sporovima s Univerzitetom u Sarajevu koji joj je 2023. poništio magisterij i doktorat te oduzeo zvanje redovite profesorice.
Poznato je da se u središtu spora vezanog uz diplomu Sebije Izetbegović našao i zagrebački akademik Asim Kurjak, koji je više puta javno rekao kako nikada nije bio njezin mentor na poslijediplomskom studiju u Zagrebu te da ona ondje nije završila nikakav studij. Istodobno su bošnjački mediji objavili snimku s njezine obrane doktorske disertacije u Sarajevu 2000., na kojoj je vidljivo da je Kurjak bio predsjednik komisije i mentor, što je on naknadno objasnio navodeći da se to odvilo u Sarajevu, a ne u Zagrebu. Da nema dokaze o položenim ispitima Sebije Izetbegović, službeno je potvrdio i zagrebački Medicinski fakultet. Zbog svega toga gospođa Izetbegović izgubila je akademsko zvanje te dobila otkaz u sarajevskoj bolnici i na tamošnjem Medicinskom fakultetu.
U međuvremenu je otišla u prijevremenu mirovinu, ali i pokrenula tužbu protiv sarajevskog Univerziteta zahtijevajući povrat titula. Premda je i lani na sarajevskom Općinskom sudu održano nekoliko ročišta, još nije uspjela povratiti svoje akademsko zvanje, što znači da još nije dokazala da je regularnim putem položila sve ispite na poslijediplomskom studiju iz ginekologije koji je 1993. upisala na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a koji su joj nakon rata priznali na istom fakultetu u Sarajevu.

Bolja opcija
O polaganju tih ispita vjerodostojna dokumentacija ne postoji ni na jednom od tih fakulteta, ali bez obzira na to, Sebija se sa svojom situacijom ne miri. Zanimljivo je kako je i tada kada je pokušavala dokazati vjerodostojnost svoje diplome uživala potporu značajnog dijela bošnjačkog stanovništva koje joj je slalo poruke podrške u kojima su izražavali uvjerenje da su joj sve namjestili strani centri moći uz domaće asistente. “Podrška našoj sultaniji”, pisali su simpatizeri gospođe Izetbegović koji bi joj vrlo vjerojatno dali i potporu na predstojećim izborima ako se pojavi u ulozi kandidatkinje, što bi, doduše, moglo izazvati nezadovoljstvo unutar SDA-a.
Svojedobno je bivši federalni premijer i ugledni dužnosnik te stranke Edhem Bičkačić s pozicije čelnog čovjeka Sabora Islamske zajednice izjavljivao kako su supružnici Izetbegović odgovorni za loše vođenje najveće bošnjačke stranke, označavajući ih kao krivce za to što je SDA nakon dva desetljeća izbačen iz izvršne vlasti. U tom svojem medijskom istupu Bičkačić je navodio kako je Sebija Izetbegović i u to vrijeme imala dominantan i nepotreban utjecaj te zazivao promjene, do kojih očito nije došlo jer Izetbegovići i danas održavaju moć i utjecaj, unatoč tomu što je Bakir na prošlim izborima doživio težak poraz od Denisa Bećirovića. Sada kada se kao kandidati za lov na bošnjačke glasove spominju Efendić i Kovačević, spekulacije o zaokretu u fokus dovode Sebiju kao moguću kandidatkinju, što bi, i prema Softićevim riječima, izazvalo nesagledive posljedice na stranku.
Inače je gospođa Izetbegović već jednom spominjana kao kandidatkinja, kada se razmatrala i kandidatura Denisa Zvizdića. U to je doba isforsirala nominacije, nakon čega su se povukli i Zvizdić i Softić, pa u konačnici i ona sama, stvarajući mjesto za Šefika Džaferovića koji je u tom trenutku bio bolja opcija od nje. Ona bi i sada, smatra dobar dio javnosti u BiH, mobilizirala ozbiljan broj birača koji u obitelji Izetbegović vide spas za Bošnjake, a Sebiju smatraju sposobnom, strogom i pravednom. No s njihovim se mišljenjem ne slaže dobar dio članstva SDA-a, koji smatraju da ona svojim nastupima šteti stranci. Dakle, njezina bi eventualna kandidatura mogla rezultirati trzavicama i nemirima u redovima SDA-a.

