Nakon otkrića portala Detektor o postojanju kampova za obuku moldavskih državljana na teritoriju Bosne i Hercegovine, koje su vodili ruski instruktori, oglasili su se brojni domaći i međunarodni akteri, upozoravajući na ozbiljne sigurnosne implikacije.
Finska organizacija Centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji, u čijem radu sudjeluje 36 država članica EU i NATO-a, izrazila je zabrinutost zbog sigurnosne situacije. „Zaštita Zapadnog Balkana i crnomorske regije od hibridnog uplitanja nije samo pitanje regionalne otpornosti, već i kontinentalne stabilnosti“, poručio je analitičar Centra Miroslav Sazdovski za Detektor.
Prema istraživanju objavljenom sredinom srpnja, do sada nepoznati detalji ukazuju na to da su kampovi u BiH i Srbiji služili za obuku moldavskih aktivista, s ciljem izazivanja nereda uoči predsjedničkih izbora u Moldaviji. Iako Ruska ambasada u BiH te predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić negiraju postojanje kampova, nazivajući navode „hibridnim operacijama“ i „sramotnim izjavama sarajevskih političara“, Detektor raspolaže svjedočenjima koja potvrđuju njihovo postojanje, a u Moldaviji se već vodi sudski proces u kojem su neki optuženi priznali sudjelovanje u tim treninzima.
Tužiteljstvo BiH formiralo je predmet u vezi s kampovima, potvrđeno je nakon objave istraživanja.
Kemal Ademović, predsjedatelj Komisije za sigurnost Parlamentarne skupštine BiH, istaknuo je kako je postojanje ili čak sumnja na postojanje kampova za obuku – osobito ako su povezani s kriminalom, radikalizacijom ili terorizmom – razlog za ozbiljnu zabrinutost. „Očekujemo da nadležne institucije što prije preduzmu konkretne korake, da se svi relevantni podaci objedine i analiziraju, te da se donesu adekvatne mjere u skladu sa zakonom. Sigurnost Bosne i Hercegovine mora ostati prioritet svih nas“, izjavio je Ademović.
Podsjetio je i na izmjene Kaznenog zakona BiH koje se odnose na suzbijanje organizacije, financiranja i obuke koje prijete nacionalnoj sigurnosti, naglašavajući da ignoriranje tih aktivnosti može imati dugoročne posljedice za sigurnost i međunarodni ugled zemlje.
Međunarodni stručnjaci ističu da su Zapadni Balkan i Moldavija već dugo metom ruskih hibridnih operacija. „Ove regije nisu samo pasivne mete, već i aktivne platforme za regrutaciju, obuku i izvoz destabilizirajućih taktika“, upozorava Sazdovski.
BiH pokazala sposobnost djelovanja
U odgovoru Detektoru, iz Centra su podsjetili na izručenje ruskog državljanina Aleksandra Bezrukavyija, uhapšenog krajem 2024. godine u Bosanskoj Krupi po osnovu Interpolove potjernice iz Poljske. Izručen je nekoliko mjeseci kasnije, a u Poljskoj mu se sudi zbog pokušaja sabotaža u Europi i SAD-u, za koje sigurnosne agencije sumnjaju da su bile pod direktnim utjecajem ruskih službi.
Ovaj slučaj, prema mišljenju stručnjaka, potvrđuje da BiH, unatoč političkim podjelama, ima institucije sposobne za međunarodno surađivanje i konkretno djelovanje u borbi protiv sigurnosnih prijetnji.
