Finska je odbacila izvješća da Rusija želi da se zemlja povuče iz NATO-a kao dio pregovora o okončanju rata u Ukrajini. Kremlj je u petak porekao da su ikada imali takav zahtjev, dok su finski ministri rekli da članstvo zemlje nije otvoreno za pregovore.
Njemački list Bild (najprodavanije europske novine) izvijestio je da su ruski pregovarači u Abu Dhabiju predstavili neslužbeni prijedlog kojim se želi poništiti članstvo Finske u NATO-u i ograničiti vojna prisutnost saveza u istočnoj Europi. Novine su navele da je prijedlog dio rasprava o europskom sigurnosnom okviru, koji se proteže i nakon rata u Ukrajini.
Prema Bildu, Moskva također želi spriječiti NATO da uspostavi vojne baze u Estoniji, Latviji i Litvi, a istovremeno zahtijeva od Ukrajine da ostane izvan vojnih saveza.
Važno: New York Times danas piše kako je od američkih izaslanika dobio na uvid dokument od ruskih poslanika u kojem traže da se NATO vojna prisutnost povuče na granice iz 1997., čak i prije nego je u NATO ušla Hrvatska.
Prijavljeni prijedlog omogućio bi Rusiji da zadrži ukrajinske teritorije pod okupacijom i preuzme kontrolu nad cijelom regijom Donbasa, uključujući područja koja ukrajinske snage još uvijek drže.
Druge odredbe navodno uključuju demilitarizaciju ukrajinskih luka u Odesi i Mikolajvu. Zauzvrat, Rusija bi povukla nuklearno oružje iz Bjelorusije i suzdržala se od razmještanja raketa srednjeg dometa tamo. Pisali su također da je Rusija tražila da se jamči referendum proruskih regija u Moldaviji ako ta zemlja pristupi u EU.
Bild je izvijestio da su europski predstavnici primili prijedlog tijekom neformalnih razgovora uz pregovore u kojima su sudjelovale Rusija, Ukrajina i Sjedinjene Države. Druge novinske organizacije nisu neovisno potvrdile zahtjev niti utvrdile podržava li ruski predsjednik Vladimir Putin njegove uvjete.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov negirao je da je Moskva zahtijevala izlazak Finske iz NATO-a. “O tome sigurno nije bilo nikakve rasprave”, rekao je Peskov, prema ruskoj novinskoj agenciji Interfax.
Finska: To je odluka koja se tiče nas i Saveza
Finski ministar obrane Antti Häkkänen rekao je da je prijavljeni zahtjev neprihvatljiv i naglasio da članstvo Finske nije tema mirovnih pregovora. “Takve stvari nisu otvorene za pregovore ni pod kojim okolnostima. Čak je i nagovještavanje nečega takvog apsolutno skandalozno”, rekao je Häkkänen za Helsinki Times.
Rekao je da Rusija pokušava proširiti pregovore izvan Ukrajine kako bi osigurala ograničenja europskih obrambenih sporazuma.
Ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen također je odbacila svaku sugestiju da bi Moskva trebala utjecati na članstvo Finske u NATO-u. “Jasno je da je to odluka koju moraju donijeti samo Finska i savez”, rekla je. Premijer Petteri Orpo rekao je da nema saznanja o navodnom ruskom prijedlogu.
Finska se pridružila NATO-u u travnju 2023. nakon što je podnijela zahtjev za članstvo nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
No, zahtjevi o kojima piše Bild zbilja nalikuju prijedlozima koje je Moskva predstavila u prosincu 2021., kada je tražila ograničenja proširenja NATO-a i vojnog raspoređivanja u istočnoj Europi.
Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner održali su ovog tjedna pregovore s ruskim i ukrajinskim predstavnicima u Abu Dhabiju prije nego što su se u četvrtak sastali s Putinom u Moskvi.
Što je rekao Ušakov
Putinov savjetnik Jurij Ušakov rekao je da je ruski predsjednik tijekom tih razgovora pokrenuo sigurnosne zahtjeve Moskve za 2021. godinu, prema izvješćima koje je prenio ruski državni medij TASS. Ušakov se zbilja poziva na ruske zahtjeve iz 2021., prije ulaska Finske i Švedske u savez. Evo točnog citata Ušakova za rusku agenciju:
“Jasno je da trenutni sustav ne funkcionira; to je svima očito. Nadamo se da će i predstavnici europskih zemalja podržati rad na dogovaranju parametara nove, dugoročne arhitekture nedjeljive sigurnosti i mira – rad koji smo spremni odmah započeti zajedno s predstavnicima SAD-a. Ruski čelnik podsjetio je na rusku viziju ključnih elemenata arhitekture nedjeljive sigurnosti, predstavljenu još 2021. godine u obliku nacrta sporazuma sa Sjedinjenim Državama i NATO-om o sigurnosnim jamstvima. Ključne odredbe uključuju: neširenje NATO bloka, nerazmještanje oružanih sustava koji nas ugrožavaju u blizini ruskih granica te povratak na onaj raspored snaga Saveza kakav je postojao u trenutku potpisivanja Temeljnog akta između Rusije i NATO-a. Naravno, ovom popisu – koji nije ograničen samo na točke koje sam naveo – željeli bismo dodati i neke naše nove ideje, utemeljene na poukama koje jednostavno moramo izvući iz trenutne situacije, u kojoj se kolektivni Zapad okrenuo protiv nas. Prijedlozi o raspoređivanju europskog kontingenta na ukrajinskom teritoriju recept su za beskonačan rat”.
No, Članak 4. tog ruskog zahtjeva iz 2021. predviđa da NATO ne raspoređuje snage i naoružanje na teritoriju država koje su postale članice NATO-a nakon 27. svibnja 1997. Rusija nije doslovno zahtijevala povratak državnih granica NATO-a na stanje iz 1997. Tražila je zabranu raspoređivanja NATO-ovih snaga i naoružanja na teritoriju država koje su pristupile Savezu nakon tog datuma.
Europski čelnici na sastanku u Dublinu u petak su se usprotivili nastojanjima da se promjene u europskim sigurnosnim aranžmanima uvrste u pregovore o Ukrajini.
Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas upozorila je da rasprava o europskoj sigurnosti prije osiguravanja primirja riskira odvraćanje pozornosti od ruskih vojnih operacija u Ukrajini.
Njemački kancelar Friedrich Merz također je odbacio ponovno otvaranje europskog sigurnosnog okvira, rekavši da postojeći aranžmani ne zahtijevaju ponovne pregovore.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na sudjelovanje Europe u mirovnim pregovorima, dok je Peskov rekao da će Moskva razmotriti uključivanje europskih predstavnika nakon što se utvrdi njihova spremnost za doprinos. Svakako, nije izgledno da Moskva očekuje raspravu o onome što naziva “europski sigurnosni okvir” bez predstavnika većine europskih država.
NYT: Rusija traži da se NATO vojska povuče na granice iz 1997. kada u njemu nije bila ni Hrvatska
