Sve češće dolaze vijesti o ubojstvima i samoubojstvima u Bosni i Hercegovini. Nažalost, raste i broj mladih koji “dižu ruku na sebe”. Statistika u Bosni i Hercegovini je crna – nažalost.
U prošloj godini samoubojstvo je počinilo više od četiri stotine ljudi. Najviše je starijih osoba koje su si oduzele život, a kao razlog najčešće su navedena dugotrajna depresivna stanja.
„Nerijetko su to osobe u terminalnim fazama bolesti. Kod mlađih osoba također dolazi do samoubojstva, a često se ne zna što je stvarni razlog. Naizgled, životni plan teče normalno, ali u jednom trenutku dolazi do takvih postupaka“, navodi ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić za Dnevni.ba.
Depresija
Gotovo 70 posto samoubojstava počinili su muškarci. Muškarci su manje skloni traženju stručne pomoći kada su depresivni. Zašto naizgled zdrava osoba sebi oduzima život, teško je pronaći odgovore.
„U svim slučajevima koji su mi poznati, uvijek je u pozadini bio izrazito depresivan kontekst i depresija koja se razvijala, kao i izostanak potpore najbliže socijalne sredine“, navodi psihoterapeut Marko Romić.
Najveći broj samoubojstava u Konjicu
U posljednjih pet godina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji samoubojstvo je počinilo 88 osoba.
Ministar Marić kaže da se ne može govoriti o porastu ili padu. Statistika kaže da u Bosni i Hercegovini imamo jedno samoubojstvo na 25 pokušaja.
„Najviše slučajeva bilo je u Konjicu – 37. Na području Mostara 33, a u Čapljini 18 slučajeva. Najčešće su se samoubojstva događala uporabom vatrenog oružja, vješanjem, ali i ubacivanjem fena u kadu, gušenjem monoksidom ili bacanjem pod nadolazeći vlak“, dodaje Marić.
Ljubav i poštovanje
Posjet psiholozima i psihoterapeutima i dalje je stigmatiziran. Zbog nezdrave situacije u društvu ne možemo očekivati smanjenje broja samoubojstava, ali možemo mijenjati svijest kako bismo spriječili neželjene posljedice. Kako u našem društvu vlada stigma da je sramota potražiti pomoć, rijetki se odlučuju na taj korak, umjesto toga, izlaz nalazeći u tragediji. Praksa i statistike pokazuju da je broj samoubojstava mnogo veći u urbanim nego u ruralnim sredinama. Razlog za to sociolozi vide u fenomenu otuđenja od okoline i otuđenja čovjeka od samog sebe.
U ruralnim sredinama ljudi su, navode sociolozi, više povezani jedni s drugima, više se oslanjaju jedni na druge, dijeleći probleme, dok u urbanim sredinama dolazi do otuđenja. Kada netko pomisli da treba ići na psihijatriju i kada je to povezano s činjenicom da mora otići kod doktora, uzeti uputnicu i upisati to u karton – to kod ljudi u našoj zemlji izaziva blokadu.
Globalna statistika pokazuje da suicidne misli i namjere nisu rijetkost i prema tim podacima u svijetu skoro svakih 40 sekundi jedna osoba sebi oduzme život. Najčešće se to događa kada osoba osjeti da nije dovoljno poštovana i voljena.
