Kada su kamioni počeli dovoziti i odlagati opasan industrijski otpad i slagali u jedno brdo ljudima odmah pokraj kuća, sve su alarmirali lokalni stanovnici. Došao sam do broja telefona jednog od vozača i razgovarao s njim. Snimio sam taj razgovor i pustio ga tada u radijski eter. Nitko nije reagirao, a kamoli da je bilo uhićenja ili nekakvih optužnica od strane DORH-a, a netko zločest bi pomislio da je otpad namjerno iskrcan tamo jer u tom selu živi većinski srpsko stanovništvo.
Bilo je to 2010. godine, mjesto radnje su Biljane Donje, a 140 tisuća tona opasnog otpada dobilo je i svoj naziv „Crno brdo“ i dovezeni su iz Šibenika, kad je bilo nužno sanirati tada već odavno rastavljenu i propalu tvornicu Elektroda i ferolegura iz šibenskog naselja Crnica.
Milijunska kazna od EU zbog nemara države
Petnaest godina poslije Sud Europske unije kaznio je Hrvatsku zbog nesaniranog crnog brda“. Zbog vlastitog nemara država mora platiti kaznu od milijun eura paušalno, plus 6 i pol tisuća eura dnevno dok ne obavi sanaciju opasnog odlagališta.
Slučajno ili ne, zaselak Škorići u neposrednoj blizini „crnog brda“ zadnjih godina gubi stanovništvo. Ne jer se iseljavaju u razvijenije krajeve i države, već jer – umiru češće nego ikad prije.
– Prije dva dana su nam umrli dvoje… Buba, ona što ste je snimali nekad, i njen suprug, umrli su. Obadvoje od raka. Ovdje nam je umro Periša od raka, Dane je umro od raka… To se sve dogodilo u zadnjih šest mjeseci, kazao je 2025. godine Miodrag za HRT.
Ne postoji službena niti točna znanstvena procjena ili službeni registrirani podatak o točnom broju preminulih od tumora u Biljanima Donjim i okolici od 2010. godine.
Pet puta više toksičnog materijala, ekološka bomba aktivna već 16 godina
Ne bi uspoređivao kruške i jabuke, ali da shvatite razmjere štete, ponovit ću još jednom i malo usporediti s ovim sad u Gospiću:
– Na lokaciji bivšeg kompleksa PPK Velebit u Gospiću vještačenjem je utvrđeno ukupno oko 37.000 tona otpada. Od toga je gotovo 33.000 tona zakopano, dok se ostatak nalazi u obliku rasutih hrpa.
– Na lokaciji “Crno brdo” do dan danas nije sanirano 140 TISUĆA tona opasne troske (dakle gotovo pet puta više volumena opasnog otpada) kroz koju također pada kiša i ide u podzemne vode. Štoviše, baš kraj Biljana Donjih je (gle čuda) izdano službeno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, čime su se pravno otvorila vrata za projektiranje i povlačenje novca. I to onog Europskog, koja je nešto kasnije kaznila Hrvatsku zbog nesanacije ovog brda.
Zatvoreno vodocrpilište Oko: Prva žrtva otrovnog taloga
Možda građani ne znaju, ali zbog zagađenja, odnosno upravo ovog zagađenja 2011. godine upravo su zatvorena i prva vodocrpilišta u Hrvatskoj. Naime, zbog procjene o ekstremnom riziku od zagađenja podzemnih tokova uslijed blizine „Crnog brda” i novoizgrađenog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Biljane Donje, donesena je službena odluka da se izvorište Oko TRAJNO isključi iz javnog napajanja pitkom vodom, kako bi se spriječila potencijalna katastrofa. Vodocrpilište Oko formalno je u vodoopskrbnom sustavu “Vodovoda” Zadar.
Prijetnja za Biograd, Pakoštane i Vransko polje
Područje Ravnih kotara hidrogeološki je iznimno osjetljivo zbog krškog terena (propusnog vapnenca) u kojem podzemne vode teku brzo i nepredvidivo. S obzirom na položaj Biljana Donjih i opći smjer otjecanja podzemnih voda prema jugozapadu i jugu (prema Jadranskom moru i Vranskom polju), ugrožena su specifična izvorišta i sustavi koji opskrbljuju grad Benkovac i okolna naselja.
Najvažnije aktivno regionalno izvorište koje se nalazi izravno nizvodno (južno) u smjeru tečenja podzemnih voda jest crpilište Kakma (smješteno na sjeverozapadnom rubu Vranskog polja). Voda s ovog crpilišta puni vodospremu „Straža” i distribuira se široj regiji, a gradovi i općine koji ovise o ovom nizvodnom hidrogeološkom bazenu su: Biograd na Moru, Općina Polača (naselja Polača, Jagodnja Donja, Tinj, Lišane Tinjske), Općina Sveti Filip i Jakov, Općina Pakoštane (povezana preko spojenih sustava)
Krivaca nema, kaznu plaćaju svi građani
Službene zdravstvene institucije do dana današnjeg nisu objavile lokalnu epidemiološku studiju koja bi povezala odlagalište “Crno Brdo” s oboljenjima. Stanovnici Biljana Donjih, Ravnih Kotara i lokalne udruge u medijima često ističu teške sumnje i iznose, negdje i spominju da su „stari pomrli od raka” ili da „tko god umre, umre od raka”, uslijed dugogodišnjeg prisustva toksičnog otpada, koje se već 16 godina cijedi kroz podzemne vode i odavno je već ušao u vodonosnu mrežu poroznog krškog tla.
Za slučaj „Crnog brda” u Biljanima Donjim nitko od pojedinaca ili privatnih tvrtki nije kazneno osuđen, dok je na međunarodnoj razini pravno osuđena i financijski kažnjena isključivo država – Republika Hrvatska.
Jurica Gašpar
