RIJEKA – Na današnji dan prije 81 godinu, 6. studenoga 1944. godine, njemački ratni brod i minopolagač “Kiebitz” – plovilo koje će kasnije postati slavni jugoslavenski školski brod “Galeb” i ploveća rezidencija Josipa Broza Tita – potopljen je u riječkoj luci tijekom snažnog savezničkog zračnog napada.
Ovaj događaj označio je dramatičan kraj jedne faze burne povijesti broda, koji danas pokušava (iako još uvijek ne toliko uspješno) doživjeti novu transformaciju u brod-muzej.
Pakao u riječkoj luci
U jesen 1944. godine, saveznici su intenzivno bombardirali ključne strateške točke na sjevernom Jadranu kako bi prekinuli njemačke opskrbne rute i oslabili njihove snage. Riječka luka bila je česta meta, a 6. studenoga bio je treći dan zaredom kako su američki zrakoplovi napadali područje.
“Kiebitz” (izvorno talijanski transportni brod “Ramb III”) bio je usidren u luci, pretvoren u minopolagač opremljen za polaganje 240 mina i s dodatnim protuzračnim naoružanjem. Tijekom napada, brod je pogođen, izazvavši požar i niz eksplozija. Njemačka posada, suočena s razornom vatrom i neprekidnim napadom, napustila je brod.
Riječki vatrogasci hrabro su pokušali ugasiti požar, no situacija je bila kaotična. Jedna od avionskih bombi pala je na obalu u blizini broda, usmrtivši dvojicu vatrogasaca, Uffa Angela Fusinija i Marija Zelea, te ranivši još šestoricu. Brod se, nakon višestrukih oštećenja i bez pokušaja spašavanja od strane njemačkih snaga, polako nagnuo i potonuo uz obalu u Mrtvom kanalu. Tog je dana u području luke poginulo oko 125 ljudi.
Od olupine do Titovog broda mira
Brod je ležao potopljen sve do 1948. godine, kada su ga djelatnici “Brodospasa” izvukli s dubine od 23 metra. Tadašnja nova jugoslavenska vlast prepoznala je potencijal u olupini te je brod otegljen u pulsko brodogradilište na opsežnu rekonstrukciju.
Nakon obnove, brod je preimenovan u “Galeb” i postao je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice, ali je najpoznatiji postao kao ploveća rezidencija doživotnog predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita. Kao “brod mira”, “Galeb” je ugostio desetke svjetskih državnika i bio pozornica važne diplomatske povijesti, posebice u kontekstu Pokreta nesvrstanih.
Novi život kao muzej
Nakon raspada Jugoslavije, brod je godinama propadao u riječkoj luci, a njegova je sudbina bila neizvjesna. Prije nekoliko godina započeo je ambiciozan projekt njegove obnove i pretvaranja u brod-muzej, u sklopu projekta “Rijeka EPK 2020”.
Danas, na 81. obljetnicu svog potonuća, “Galeb” je ponovno u fokusu javnosti. Njegova burna prošlost – od talijanskog transportera, preko njemačkog minopolagača, do Titove rezidencije – čini ga jednim od najzanimljivijih plovila na Jadranu, a sve upitnija postaje skupa obnova i otvaranje plovećeg muzeja, za što još nema konačnog rješenja, o čemu ćemo pisati u nastavku priče o Galebu…
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Obnova Titovog “Galeba” traje godinama i stalno poskupljuje
Radovi traju već petu godinu, ukupna vrijednost novih radova iznosi 164.571,59 eura bez PDV, a rokovi se produžuju.Ukupna se vrijednost radova penje na vrtoglavih 7.263.680,71 eura bez PDV-a. Što bi na ovo rekao Tito da je živ? Vjerojatno nešto poput, “Bogati, prilično
“Galeb” ni u ovoj godini neće otvoriti vrata svojim posjetiteljima. Riječka gradonačelnica optužuje bivšu vlast i ideologiju!
Moguće je da radovi budu gotovi u idućoj godini, a gradska vlast, tj. gradonačelnica Rinčić za sve odgovornima drži bivšu vlast. – Radovi na brodu Galeb ušli su u završnu fazu, a prema zatečenoj situaciji, mogao bi biti gotov u idućoj godini. Zbog odluka bivše vlasti i srljanja u projekt
Ministarstvo potvrdilo: “Azbest s Galeba zbrinut je u Zadru i Gospiću”
Nakon što je glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić postavio javno pitanje “Gdje je završio otpad s broda Galeb, nakon njegove renovacije?”, odgovorilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ministarstvo je potvrdilo da je 78 tona azbestnog otpada uklonjenog 2020. godine s broda Galeb završilo na odlagalištima u Gospiću i Zadru.
