Ministar financija Tomislav Ćorić vjerojatno posljednjih dana nije mirno spavao s obzirom na to da se našao u ozbiljnom izazovu vezanom uz rebalans proračuna za tekuću, 2026. godinu. Izazov za Ćorića predstavlja prije svega udar iz vlastitih redova, odnosno iz redova koalicijskog partnera Domovinskog pokreta. Ćorić je, tvrde upućeni, doživio nemali šok kada je vidio neočekivane financijske zahtjeve koji su praktički u pet do 12 stigli iz redova Domovinskog pokreta nakon što je rebalans praktički već bio formiran. Tek što je odahnuo, pred Ćorića su stigli zahtjevi junior-partnera koji je izronio s amandmanima vrijednima 20 milijuna eura pa je ministar bio prisiljen, u stilu premijera Andreja Plenkovića, balansirati između financijske i političke stabilnosti tvrdeći da navedeni iznos nije nemoguće pronaći, pri tome vodeći računa o stabilnosti državne blagajne, što je samo po sebi izazovno.
Oporba je bila bespoštedna pa ga je, primjerice, SDP-ova Mirela Ahmetović javno prozvala rekavši da je stavku koja se odnosi na borbu protiv korupcije i ekokriminala srezao za 97 posto, a onda su na sve to došli i sindikati, na čijem se udaru našao upravo ministar financija, koji je odlučno odbacio zahtjev za povišice od deset posto. Ćorić je sindikalnim predstavnicima bez uvijanja rekao da mu ne pada na pamet ugroziti proračunsku konstrukciju, naglašavajući u medijskim istupima da je gotovo 80 posto proračuna već fiksno zadano i da bez snažnoga gospodarskog rasta ne postoji prostor za nova prava, pa onda ni za dodatnu potrošnju.
Korak dalje
Ministar se, dakle, nalazi u golmanskoj poziciji: na jednoj strani prisiljen je obraniti fiskalnu disciplinu i manjak zadržati pod kontrolom od oko četiri milijarde eura dok ga paralelno s tim oporba optužuje za promašene rezove, sindikati traže veće plaće, a Domovinski pokret uvjetuje potporu novim milijunskim zahtjevima. Primjetno je također da je Vlada prihvatila te uvrstila u proračun amandmane IDS-a i Ivice Bakse iz NPS-a, za koje se vjerovalo da bi mogli biti novi Plenkovićevi žetončići.
Međutim, potencijalni žetončići Plenkovića očito drže na ledu pa su rekli da, bez obzira na ovo prihvaćanje, neće podržati rebalans proračuna na glasanju. Baksa je, štoviše, poručio da ostaje oporba i da se ne kani pridružiti vladajućoj većini, a IDS je otišao korak dalje kritizirajući opća proračunska rješenja i inflatorni pritisak na građane.
Kritike iz ovih redova Ćorića ne moraju zabrinjavati jer proračun prolazi i bez njih s obzirom na to da je vladajuća koalicija zasad stabilna. U vladajućim redovima vjeruje se kako su prihvaćanjem amandmana IDS-a i NPS-a Ćorić i Plenković pokazali širinu u odnosu prema lokalnim projektima u Istri i Međimurju, dok upućeni u tematiku navode kako postoji mogućnost da su ovom odbijenicom zatvorena vrata daljnjim pregovorima s tim dijelom oporbe, zbog čega Ćorić i mora zadovoljiti velike apetite kolega iz DP-a i pronaći obećanih 20 milijuna eura za njihove zahtjeve, a da time ne probije zacrtani manjak od četiri milijarde eura.
Pitanje je samo kako će se ta potraga za misterioznim milijunima odraziti na sindikate, koje je Ćorić već odbio. Nije nemoguće da se uskomešaju te da zaprijete štrajkom.
Što će biti sa sindikatima, zasad nije poznato, ali se zato zna da je Vlada formalno prihvatila tri zahtjeva DP-a: jedan u cijelosti, a dva dijelom. Sve skupa riječ je o vrijednosti od 2,74 milijuna eura, a za ostatak iznosa postignut je politički dogovor za iduće proračunsko razdoblje. DP-ovci su inače zahtijevali šest milijuna eura za sufinanciranje kupnje vozila sa sedam ili više sjedala obiteljima s četvero i više djece, ali je za ovu godinu i za tu svrhu osigurano dva milijuna eura, što je DP prihvatio kao kompromis. Jednako tako, namjeravali su iz Ministarstva kulture uzeti 11,5 milijuna eura i preusmjeriti ih u povećanje skladišnih kapaciteta za žitarice, uljarice i pomoć mljekarskom sektoru.
Novi problemi
Vlada to nije izravno uvrstila u aktualni rebalans. No s DP-om je postignut čvrst koalicijski dogovor da će se ti projekti u većem iznosu od traženog planirati, a onda i financirati iduće godine iz redovnog proračuna. Zato je potpuno prihvaćen zahtjev da se u proračunu namakne 466.000 eura za obnovu crkve Župe sv. Petra i Pavla u Gvozdu. Šef DP-a Ivan Penava tražio je dva milijuna eura za proširenje kapaciteta vezova u vukovarskoj marini, a odobreno mu je 250.000 eura, što je ocijenjeno dostatnim za pripremu cjelovite projektne dokumentacije. Gradnja bi se trebala financirati u idućim fazama.
Financirat će se, dakle, štošta, no Ćoriću način na koji su do tih financija DP-ovci došli nije sjeo pa je otvoreno kritizirao Pokret, a oni koji su mu bliski tvrde i da ministar vjeruje da se na ovakav način i ovakvim metodama narušava fiskalna disciplina. Da bi udovoljio Pokretu, Ćorić je, uz ostalo, morao “otkinuti” s drugih stavki, što je u ministarstvu izazvalo negodovanje i nove probleme. Iako je na koncu pristao na kompromis po Plenkovićevoj zapovijedi, Ćorić je u svojem najužem krugu rekao kako mu ovakve proračunske iznude otežavaju posao i da mu nisu sjele.
