Unatoč drukčijim predviđanjima, solarna energija bilježi dramatičan rast te danas preuzima primat nad nuklearnom energijom kao globalnim izvorom električne energije. BBC u članku kojeg potpisuje Jocelyn Timperley iznosi sedam razloga njezina uspjeha i pogled na to što bi moglo uslijediti.
Solarna energija u svijetu prelazi važan povijesni prag. Prije samo deset godina njezin je udio na globalnoj razini bio gotovo zanemariv – proizvodila je svega jedan posto ukupne svjetske električne energije. No 2026. godine taj će udio gotovo sigurno dosegnuti deset posto, čime će solarna energija prestići nuklearnu, koja je još od kasnih 1970-ih jedan od glavnih izvora električne energije.
Prema podacima britanskog energetskog istraživačkog instituta Ember, proizvodnja električne energije iz sunčevih elektrana u svijetu već je 2025. godine, doduše neznatno, prestigla onu iz nuklearnih elektrana. Analiza BBC-ja, utemeljena na podacima Embera za posljednjih 12 mjeseci, zaključno s rujnom 2026., pokazuje da je prednost solarne energije sada znatno izraženija: njezina je proizvodnja čak 13 posto veća od proizvodnje nuklearnih elektrana.
“Činjenica da solarna energija danas proizvodi više električne energije nego sve nuklearne elektrane na svijetu doista je nevjerojatna”, kaže Dave Jones, suosnivač organizacije Ember.
Od golemih solarnih elektrana u Kini do nedavnog jačeg okretanja prema energiji Sunca potaknutog rastom cijena nafte, izniman uspon solarne energije nadmašio je sva očekivanja. Evo sedam razloga zbog kojih je postala, kako je neki nazivaju, “nezaustavljiva sila” te što možemo očekivati u budućnosti:
Snaga koju je većina podcijenila
“Solarna energija danas je pokretačka snaga energetske tranzicije”, kaže Jan Rosenow, profesor energetske i klimatske politike na Sveučilištu u Oxfordu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Solarna energija postala je najbrže rastući izvor nove električne energije u povijesti te uvjerljivo najveći pojedinačni izvor novog proizvodnog kapaciteta na globalnoj razini. Tijekom 2025. godine pokrila je čak tri četvrtine rasta svjetske potražnje za električnom energijom, prestigavši proizvodnju iz vjetroelektrana. I energija vjetra nastavlja rasti, ali nešto sporijim tempom.
“To se nije očekivalo”, ističe Rosenow. Prema njegovim riječima, relevantne institucije i stručnjaci iz godine u godinu podcjenjivali su potencijal solarne energije. Prognoze, poput onih Međunarodne agencije za energiju (IEA), utjecajne međuvladine organizacije sa sjedištem u Parizu, “polazile su od pretpostavke linearnog rasta i postupnog smanjenja troškova, a pokazalo se da su obje pretpostavke bile pogrešne”.
Tijekom 2026. godine brojni pokazatelji upućuju na to da će globalna proizvodnja električne energije iz solarnih izvora gotovo sigurno znatno nadmašiti proizvodnju nuklearnih elektrana. Dok je proizvodnja nuklearne energije od 2000. godine ostala uglavnom nepromijenjena, proizvodnja iz solarnih izvora povećala se čak 2700 puta.
Jeftina energija
Solarna tehnologija već je petnaestak godina zrela i komercijalno razvijena tehnologija, a 2020. godine solarna energija postala je najjeftiniji izvor električne energije u povijesti.
Od tada se proizvodnja povećavala, učinkovitost solarnih panela rasla, a količina silicija i srebra potrebna za njihovu izradu smanjivala. Sve je to dodatno snizilo cijene, objašnjava Jones. Tu je značajna uloga Kine, zemlje bez mnogo fosilnih goriva, ali s jakom industrijskom bazom.
“Ogromni proizvodni kapaciteti Kine i trenutačna prekapacitiranost tržišta doveli su cijene solarnih modula na rekordno niske razine”, kaže Rosenow. Kina je u 2025. svakog dana dodavala površinu novih solarnih elektrana ekvivalentnu 1500 nogometnih igrališta. Svakog dana.
Posebno snažan pad cijena solarnih panela tijekom 2023. i 2024. godine označio je početak razdoblja koje Jones opisuje kao doba “gotovo nevjerojatno jeftine” solarne energije.
“Sam solarni panel danas je nevjerojatno jeftin. Cijena mu je znatno ispod 100 dolara (ili ispod 90 eura), a takav će panel proizvoditi električnu energiju sljedećih 30 ili 40 godina, bez ikakvih dodatnih ulaganja u sam panel”, kaže Jones.
Pritom se prednosti solarne energije ne ogledaju samo u izravnim ekonomskim uštedama. Istraživači su izračunali da je rast proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca u SAD-u između 2019. i 2022. godine donio 249 milijardi dolara koristi za klimu i javno zdravlje.
Širenje diljem svijeta
Kina je i dalje daleko najveća svjetska solarna sila, no više nije jedina zemlja koja predvodi razvoj tog sektora.
Unatoč različitim carinama koje su Sjedinjene Američke Države uvele na solarne proizvode, SAD je i dalje druga zemlja na svijetu prema broju instaliranih solarnih sustava, a njihova se ugradnja nastavlja ubrzano povećavati. Zanimljivo, rast je velik osobito u saveznim državama u kojima je predsjednik Donald Trump pobijedio na izborima 2024. godine, iako sam Trump često kritizira obnovljive izvore energije. SAD danas raspolaže tolikim solarnim kapacitetima da bi njima mogao pokriti potrošnju električne energije više od trećine američkih kućanstava.
“Očekuje se da će carine i druge savezne politike koje ograničavaju rast obnovljivih izvora energije povećati troškove i usporiti širenje sektora u odnosu na scenarij koji bismo imali bez tih ograničenja”, kaže Alicia Zhao, stručnjakinja za scenarije smanjenja emisija stakleničkih plinova u SAD-u sa Sveučilišta Maryland.
“Međutim, ekonomičnost je jedan od ključnih razloga zbog kojih se solarna energija tako brzo razvija. Čak i uz rast troškova, ona je i dalje jedan od najjeftinijih izvora nove električne energije u SAD-u. Solarni se projekti grade bez obzira na političke podjele”.
Indija se, u međuvremenu, od fosilnih goriva udaljava znatno brže nego što je to činila Kina u usporedivoj fazi razvoja. Nova solarna postrojenja pokrila su čak 60 posto rasta indijske potražnje za električnom energijom u posljednje dvije godine.
U Australiji, pak, više od četiri milijuna kućanstava danas ima solarne panele na krovovima, dakle više od trećine svih kućanstava u zemlji.
Nepouzdanost fosilnih goriva
Zemlje poput Pakistana i Libanona također su počele postavljati solarne sustave nevjerojatnom brzinom, dok se diljem Afrike svakodnevno instalira približno 100.000 solarnih panela.
U mnogim dijelovima svijeta rast cijena dizelskog goriva, potaknut ratom između Rusije i Ukrajine te ratom SAD-a i Izraela protiv Irana, dodatno je povećao ekonomsku isplativost solarne energije.
To je osobito izraženo u brojnim afričkim zemljama, gdje su kućni dizelski agregati desetljećima bili nužnost zbog nepouzdanih elektroenergetskih mreža. Solarni paneli na krovovima, gotovo svi uvezeni iz Kine, sada se sve brže nameću kao alternativa. Energija sunca je dostupna čak i kada je npr. Hormuški tjesnac zatvoren zbog rata.
Etiopija je čak zabranila uvoz automobila s benzinskim i dizelskim motorima kako bi smanjila ovisnost o nafti i onečišćenje okoliša, ističe Jones.
Solarna energija ubrzano osigurava i novu proizvodnju električne energije u područjima u kojima elektroenergetske mreže temeljene na fosilnim gorivima ne uspijevaju pratiti rast potražnje.
Pakistan je, primjerice, postao neočekivani simbol solarne revolucije zahvaljujući iznimno brzom porastu broja instaliranih solarnih sustava. Godine 2019. solarna energija činila je manje od dva posto pakistanske proizvodnje električne energije. Danas taj udio iznosi 24 posto. Takav rast potaknuli su visoki troškovi i nepouzdanost opskrbe električnom energijom iz mreže, ali i jeftin uvoz solarnih panela iz Kine.
“Ono što je u Pakistanu doista nevjerojatno jest činjenica da je većina solarnog buma financirana izravno novcem građana. Ljudi si takve sustave mogu priuštiti bez potrebe za podizanjem kredita”, kaže Jones.
Sličan se scenarij ponavlja u brojnim drugim zemljama takozvanog sunčanog pojasa, od Libanona do Nigerije. “Solarna energija omogućuje kućanstvima da sama preuzmu inicijativu, bez čekanja na odluke vlada ili energetskih kompanija”, kaže Rosenow. “U vremenima neizvjesnosti takva brzina i neovisnost imaju iznimnu vrijednost”.
Revolucija baterijskih sustava
Solarna energija, naravno, može se proizvoditi samo tijekom dana, dok sunce sja. Kako bi električna energija proizvedena iz sunčeve svjetlosti bila dostupna i u bilo kojem drugom dijelu dana, potrebno ju je povezati sa sustavima za pohranu energije, odnosno baterijama.
Srećom, i baterijska tehnologija prolazi vlastitu revoluciju u pogledu troškova, što znatno povećava njezinu sposobnost da podupre širenje solarne energije.
“Kombinacija solarnih elektrana i baterijskih sustava za pohranu energije danas je u sunčanim područjima redovito jeftinija od izgradnje novih elektrana na fosilna goriva. Baterije su u velikoj mjeri riješile svakodnevni problem pohrane viškova energije proizvedene u podne i njezine uporabe tijekom večeri”, kaže Rosenow.
Primjerice, u Kaliforniji su solarne elektrane i baterijski sustavi tijekom prve polovice 2026. godine u prosjeku pokrivali više od četvrtine potražnje za električnom energijom između 19 i 21 sat, odnosno u razdoblju večernje vršne potrošnje.
Američke savezne države poput Vermonta već uvode sustave kućnih baterija povezane s elektroenergetskom mrežom, često u kombinaciji sa solarnim panelima.
Ipak, stručnjaci Rosenow i Jones upozoravaju da i dalje postoje prepreke kada je riječ o dugoročnijoj pohrani solarne energije, osobito tijekom različitih godišnjih doba, duljih razdoblja oblačnog vremena i monsunskih kišnih sezona. Zbog toga je, ističe Rosenow, i dalje iznimno važno kako se solarna energija uklapa u širi elektroenergetski sustav.
Elektrifikacija svih sektora
Solarna energija smatra se jednim od ključnih elemenata globalnog procesa elektrifikacije, odnosno zamjene fosilnih goriva električnom energijom u sektorima koji su se dosad uglavnom oslanjali na izravno korištenje nafte, plina ili ugljena. Jedan su od primjera električni automobili.
Elektrifikacija je odabrana i kao jedna od glavnih tema ovogodišnje UN-ove klimatske konferencije u Turskoj.
“Solarna energija ide prema tome da ne postane samo kraljica proizvodnje električne energije, nego i kraljica energetskog sektora u cjelini”, kaže Jones.
Ipak, za takvu je transformaciju nužno pažljivo planiranje, nedavno je upozorila Julia Souder, izvršna direktorica organizacije Long Duration Energy Storage Council, međunarodne neprofitne organizacije koju vode predstavnici energetskog sektora, a koja je osnovana na klimatskoj konferenciji COP26.
“Nekontrolirana elektrifikacija nosi određene rizike. Dodavanje golemih novih opterećenja elektroenergetskom sustavu bez ugrađene fleksibilnosti stvara krhak sustav”, napisala je u tekstu objavljenom na međunarodnoj platformi za energetsku politiku Ren21. “Elektrifikacija sama po sebi ne jamči otpornost sustava”.
Prema Rosenowu, glavna ograničenja daljnjeg razvoja solarne energije danas više nisu solarni paneli ni njihova cijena, nego kapacitet elektroenergetskih mreža, mogućnosti pohrane energije i brzina kojom uspijevamo elektrificirati potrošnju.
“Glavno pitanje više nije hoće li solarna energija nastaviti rasti, nego mogu li naši elektroenergetski sustavi i institucije pratiti taj rast”.
U SAD-u potražnja za električnom energijom prvi put nakon nekoliko desetljeća ponovno raste, ponajprije zbog razvoja podatkovnih centara i sve šire elektrifikacije, kaže Zhao. Pritom je energetska sigurnost postala jedan od nacionalnih prioriteta.
“Obnovljivi izvori energije već čine više od 90 posto novih proizvodnih kapaciteta u SAD-u”, ističe ona. “Potreba za sigurnom opskrbom električnom energijom, koju je moguće brzo osigurati, mogla bi otvoriti iznimno važnu priliku za daljnji razvoj obnovljivih izvora energije, čak i bez potpore aktualne savezne administracije”.
Nove tehnologije i širenje primjene
Posljednjih godina u Njemačkoj se ubrzano šire solarni paneli koji se jednostavno priključuju na električnu utičnicu, poznati i kao “balkonske solarne elektrane”.
Takvi sustavi proizvode manje električne energije od klasičnih krovnih solarnih elektrana, ali je izravno dovode u kućnu električnu instalaciju putem standardne utičnice.
Njihova je uporaba sada odobrena i u nekoliko drugih zemalja te američkih saveznih država, uključujući Kaliforniju.
Istodobno se sve više pozornosti posvećuje agrosolarstvu, odnosno kombiniranju poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje solarne energije na istim površinama. Takav se pristup promiče kao moguće rješenje za zabrinutost zbog zauzimanja poljoprivrednog i drugog zemljišta solarnim elektranama.
U nadolazećim godinama mogli bi se dodatno razvijati i drugi oblici solarne tehnologije: od plutajućih solarnih elektrana i solarnih postrojenja koja koriste zrcala za koncentriranje sunčeve svjetlosti do perovskitnih solarnih ćelija i solarnih prozora.
Što slijedi za solarnu energiju?
Globalni instalirani kapacitet solarnih elektrana nastavit će rasti i tijekom 2026. godine, no stopa rasta mogla bi se prvi put usporiti, kaže Jones.
Glavni je razlog Kina. Prošlog je ljeta promijenila sustav reguliranja i poticanja novih solarnih instalacija, što je dovelo do pravog vala novih projekata tijekom 2025. godine, kada su investitori nastojali iskoristiti povoljniji dotadašnji sustav određivanja cijena. U ostatku svijeta slika je drukčija.
“Ako izuzmemo Kinu, ove se godine instalira više solarnih panela nego prošle”, kaže Jones.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da će se do 2030. godine proizvodnja električne energije iz solarnih izvora udvostručiti u odnosu na razinu iz 2025. godine. Solarna bi energija pritom trebala prestići hidroenergiju i postati treći najveći izvor električne energije na svijetu.
“Gdje god je električna energija iz mreže skupa i opskrba nepouzdana, ekonomska računica i dalje usmjerava ljude prema solarnoj energiji”, kaže Rosenow. “Postoji, međutim, jedan važan uvjet: ako uvoz solarnih panela iz Kine postane otežan, takav se razvoj neće moći odvijati ovako brzo”.
Kina je šest godina uranila s ciljem obnovljivih izvora: gradi ih duplo više nego ostali skupa
