Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Lavrov ‘spreman’ za sastanak s Marcom Rubiom nakon izvješća o razdoru s Putinom

Ruski sustavi protuzračne obrane uništili su ili presreli 71 ukrajinsku bespilotnu letjelicu tijekom noći, objavilo je rusko ministarstvo obrane na svom Telegram kanalu.

Od toga je sedam oboreno iznad regije Kursk, a sedam iznad Crnog mora. Većina dronova oborena je u pograničnim regijama Ukrajine i Rusije, priopćilo je ministarstvo obrane.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je spreman sastati se s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, ali da Rusija neće odustati od svojih temeljnih uvjeta za okončanje rata u Ukrajini.

“Državni tajnik Marco Rubio i ja razumijemo potrebu za redovitom komunikacijom”, rekao je Lavrov, Putinov ministar vanjskih poslova od 2004., za državnu novinsku agenciju RIA Novosti.

“To je važno za raspravu o ukrajinskom pitanju i promicanje bilateralne agende. Zato komuniciramo telefonom i spremni smo održati sastanke licem u lice kada je to potrebno”, rekao je Lavrov.

Europa će morati ulagati u obranu Ukrajine kako bi zaustavila ruski rat i osigurala sigurnost kontinenta protiv rastućih prijetnji iz Moskve, rekao je češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky.

“Znamo da ako želimo zaustaviti Rusiju, moramo platiti za to”, rekao je Lipavsky za AFP s margina summita Europske unije i CELAC-a jučer u Santa Mariji, u Kolumbiji.

Vlada desnog centra u Pragu bila je snažan saveznik Kijeva od početka ruske invazije 2022.

Rusija će se pridržavati svojih obveza prema globalnoj nuklearnoj zabrani, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Primjedbe iz Moskve dolaze nakon dana neizvjesnosti oko izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa koje sugeriraju da bi Washington mogao ponovno pokrenuti atomske testove nakon više od tri desetljeća.

Trumpovi komentari uslijedili su nakon što je Rusija objavila da je testirala novi podvodni dron na atomski pogon i nuklearni pogon te novu krstareću raketu na nuklearni pogon.

Ali Moskva nije najavila nikakva testiranja svog nuklearnog oružja, što se posljednji put dogodilo 1990.

“Putin je više puta rekao da je Rusija predana svojoj obvezi okončanja nuklearnih pokusa i da ih nemamo namjeru provoditi”, rekao je Peskov novinarima.

Ranije ovog tjedna, Putin je naredio dužnosnicima da prouče mogućnost nastavka nuklearnog testiranja, iako je Rusija rekla da to neće učiniti osim ako to prije ne učine SAD.

Slovačka neće sudjelovati u korištenju zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini, rekao je premijer te zemlje Robert Fico.

Njegove primjedbe dolaze u trenutku kada je Europska komisija predložila plan kojim se državama EU-a dopušta korištenje do 185 milijardi eura, što čini većinu ruske suverene imovine koja je trenutačno zamrznuta u Europi, u svrhu potpore Ukrajini, bez da ih formalno konfisciraju.

“Slovačka neće sudjelovati ni u kakvim pravnim ili financijskim shemama zaplijene zamrznute imovine ako bi se ta sredstva potrošila na vojne troškove u Ukrajini”, rekao je Fico, navodeći da će korištenje te imovine samo potaknuti rat.

“Želimo li okončati rat ili ga potpirujemo? Dat ćemo 140 milijardi eura Ukrajini da nastavi rat. Pa što to znači? Da će rat trajati još najmanje dvije godine”, rekao je Fico.

Ukrajinske službe za popravke rasporedile su radnike bez prestanka kako bi popravile štetu na električnim mrežama uzrokovanu masivnim ruskim zračnim napadima, rekao je Volodymyr Zelensky.

“Ekipe za popravke rade gotovo danonoćno u većini regija”, rekao je Zelensky u svom večernjem obraćanju.

“Napori na obnovi su u tijeku, a iako je situacija teška, tisuće ljudi uključeno je u stabilizaciju sustava i popravak štete.”

Oko 100.000 domova u regiji Kharkiv utonulo je u mrak nakon ruskih zračnih napada tijekom vikenda.

Masovni napadi na ukrajinsku elektroenergetsku infrastrukturu pojačali su nadzor nad očitim neuspjehom ministarstva energetike da zaštiti najkritičnija energetska postrojenja u zemlji u blizini nuklearnih elektrana, prema nekoliko sadašnjih i bivših dužnosnika koji su razgovarali s AP-om.

Ukrajina je željela naručiti 27 sustava protuzračne obrane Patriot od američkih tvrtki, rekao je Volodymyr Zelensky.

U međuvremenu, dodao je, ratom pogođena nacija tražila je posuditi osnovne proturaketne obrambene sustave od svojih europskih saveznika.

Dodatna pomoć uvijek je bila potrebna sve dok Rusija nije nastavila ratovati, rekao je ukrajinski predsjednik.

“Nikada nije dosta. Dosta je kad rat završi. I dosta kad Putin shvati da mora prestati”, rekao je.

Naivna, samosabotirajuća i opterećena moskovskim agentima, Ukrajina se odrekla svog nuklearnog oružja i industrije oružja koja je proizvodila trećinu zaliha Sovjetskog Saveza, povjerovala je Zapadu i Kremlju da će je zaštititi, i ostala u borbi za vlastiti život.

Sada, 30 godina kasnije, nova nacija koja redefinira način na koji se vodi rat prisiljena je ući u svijet proizvodnje oružja, spajajući staru tehnologiju s informatičkim znanjem i iskustvom kako bi razbila veze koje su njezini saveznici vezali kako bi se Kijev borio jednom rukom.

Najnovija inovacija je krstareća raketa s dometom od 3000 km, maksimalnom brzinom od 900 km/h i nosivošću od preko jedne tone, koja je korištena u udarima duboko u ruski teritorij.

Urednik svjetskih pitanja Independenta Sam Kiley izvještava iz Kijeva:

Volodimir Zelenski rekao je da ima dobre odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i da ga se, za razliku od drugih zapadnih čelnika, ne boji.

“Svi u svijetu” su se bojali Trumpa, rekao je Zelenski za The Guardian u intervjuu u predsjedničkoj palači u Kijevu. “To je istina”.

No, odbijen položaj za Kijev. “Ne… mi nismo neprijatelji s Amerikom. Mi smo prijatelji. Pa zašto bismo se bojali”, rekao je.

Britanija šalje opremu i osoblje za borbu protiv dronova u Belgiju nakon niza viđenja u blizini zračnih luka i vojnih baza, rekao je u nedjelju čelnik britanske vojske.

Prošli tjedan su i glavna belgijska međunarodna zračna luka u Bruxellesu i Liege, jedna od najvećih europskih teretnih zračnih luka, bile prisiljene privremeno zatvoriti zbog upada dronova. To se dogodilo nakon niza neidentificiranih letova dronova u blizini vojne baze u kojoj je pohranjeno američko nuklearno oružje.

Glavni maršal zrakoplovstva Richard Knighton, šef britanskih oružanih snaga, rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo pristalo na “raspoređivanje naših ljudi, naše opreme u Belgiji da im pomogne”, nakon zahtjeva belgijskih vlasti.

“Ne znamo – a Belgijci još ne znaju – izvor tih bespilotnih letjelica, ali ćemo im pomoći tako što ćemo im osigurati našu opremu i sposobnosti, koje su već počele biti raspoređene u pomoć Belgiji”, rekao je Knighton za BBC.

Ministar obrane John Healey rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo šalje tim stručnjaka Kraljevskog ratnog zrakoplovstva u saveznicu NATO-a Belgiju “kako bi se suprotstavili lažnim aktivnostima dronova”.

“Kako hibridne prijetnje rastu, naša snaga leži u našim savezima i našoj kolektivnoj odlučnosti da obranimo, odvratimo i zaštitimo našu kritičnu infrastrukturu i zračni prostor”, rekao je.

Posljednjih mjeseci incidenti s dronovima diljem Europe prisilili su zračne luke da povremeno obustave letove. Rusija je okrivljena u nekim slučajevima, ali Belgija nije rekla tko je upravljao dronovima. Belgijski ministar obrane Theo Francken rekao je kako vjeruje da su neki incidenti bili dio “špijunske operacije” koju nisu mogli izvesti amateri.

U Belgiji se nalazi sjedište NATO-a i Europske unije, kao i najveća europska financijska klirinška kuća koja drži desetke milijardi eura zamrznute ruske imovine. Mnoge zemlje EU-a žele koristiti tu imovinu kao kolateral za davanje zajmova Ukrajini, ali Belgija se tome dosad opirala.