Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Ruski naftni tanker zapaljen u Sredozemnom moru ‘nakon napada dronom’

Kad se predsjednik Donald Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću, neki ruski tvrdolinijaši bili su oprezno optimistični, nadajući se da bi njegova nepredvidivost i transakcijska priroda mogli koristiti Moskvi u Ukrajini.

Ali njegov napad na Iran znači da ga mnogi sada vide kao sve veću prijetnju samoj Rusiji i da se pitaju je li Trump pragmatičan, potencijalno promoskovski moćan čovjek spreman baviti se realpolitikom kakav su mislili da jest.

Neki jastrebovi javno zahtijevaju da Moskva napusti mirovne pregovore s Ukrajinom uz posredovanje SAD-a i umjesto toga udvostruči borbu tamo, tvrdeći da su američko-iranski nuklearni pregovori koji su prethodili američko-izraelskom zračnom ratu bili cinična smicalica koja je pokazala da se Washingtonu ne može vjerovati.

“Neprincipijelne Sjedinjene Države prijetnja su cijelom svijetu”, rekao je nacionalistički tajkun Konstantin Malofejev, koji je oženjen visokom dužnosnicom Kremlja. “Ovo su Sjedinjene Države s kojima pokušavamo pregovarati u vezi s Ukrajinom. Da, one žele slabu Europu. Ali također žele slabu Rusiju.”

Boris Rozhin, utjecajni ratni bloger koji se naziva “pukovnik Cassad” i ima gotovo 800.000 pratitelja na aplikaciji Telegram, rekao je da je Trump čudovište, izluđeno nekažnjivošću.

“Ozbiljno računati na bilo kakve dogovore ili dogovore s njim (čudovištem) je ili glupost ili izdaja”, smatra Rozhin.

Pravi deficit federalnog proračuna Rusije 2025. premašio je 2,36 trilijuna rubalja (24 milijarde funti), daleko iznad službenih brojki, jer je Moskva nastojala sakriti stvarne troškove svog rata u Ukrajini, tvrdi danas njemačka obavještajna služba BND.

U postu na LinkedInu, agencija je rekla da zapadne sankcije imaju “jasan učinak” i da prikrivanje ekonomske štete čini Rusiju “neprocjenjivim rizikom” za ulaganja.

“Putin žrtvuje ekonomsku budućnost Rusije za svoje imperijalne ciljeve”, rekla je obavještajna služba.

Ukrajinski ogranak naftovoda Družba, koji ruskom naftom opskrbljuje Mađarsku i Slovačku, teško je oštećen u požaru nakon ruskog napada, rekao je u utorak ukrajinski ministar energetike Denys Shmyhal za Interfax Ukrajina.

“Većina unutarnje opreme naftovoda, razni senzori i druga oprema unutar naftovoda oštećeni su temperaturnim uvjetima”, citiran je Shmyhal.

Isporuke nafte naftovodom kojim uglavnom upravlja Rusija obustavljene su od 27. siječnja nakon, kako Kijev kaže, ruskog napada na crpne instalacije u zapadnoj Ukrajini, što je izazvalo spor unutar Europske unije i nastojanja Mađarske da blokira nove sankcije Rusiji. Mađarska je, osim toga, optužila Ukrajinu za miješanje u travanjske izbore i blokirala zajam EU-a Kijevu od 90 milijardi eura.

Ruska državna nuklearna korporacija Rosatom zaustavila je građevinske radove na novim jedinicama iranske nuklearne elektrane u ⁠lučkom gradu Bushehru zbog američko-izraelskog zračnog napada na Iran, rekao je u utorak njezin šef Aleksej Lihačov.

Lihačov je ranije upozorio na prijetnju koju predstavljaju udari u blizini iranskih nuklearnih postrojenja i rekao da se eksplozije mogu čuti “samo kilometrima daleko” od elektrane, iako samo postrojenje nije gađano.

Ruska središnja banka priopćila je jučer da je podnijela tužbu Općem sudu EU-a u Luksemburgu protiv neograničenog zamrzavanja približno 210 milijardi eura ruske imovine od strane bloka, tvrdeći da su mjere prekršile njezina vlasnička prava, pravo na pravdu i načelo suverenog imuniteta.

Zahtjev, podnesen u petak, slijedi odluku Europskog parlamenta iz prosinca da zamrzavanje imovine učini trajnim, nakon što ga je prethodno preispitivao svakih šest mjeseci – proces koji ga je ostavio ranjivim na veta Mađarske i Slovačke. Istog mjeseca ruska Središnja banka tužila je belgijsku banku Euroclear, u kojoj se nalazi oko 190 milijardi eura ruske državne imovine, pred trgovačkim sudom u Moskvi.

To je prva parnica Rusije protiv EU-a na Općem sudu. Ovaj potez dolazi usred tekućih rasprava o korištenju zamrznute imovine kao kolaterala za zajam Ukrajini – plan čija je zakonitost i dalje sporna. Stručnjak s Međunarodnog instituta za strateške studije ustvrdio je da je pristup EU-a “korištenja” umjesto zapljene imovine minimalizirao njezinu pravnu izloženost, iako je to pitanje daleko od riješenog.

Belgija je uvela jamčevinu od 10 milijuna eura (11,61 milijun dolara) za ruski naftni tanker Ethera, koji je

zaplijenjen u nedjelju, priopćila je vlada u utorak.

Ministarstvo Sjevernog mora priopćilo je da je tanker bio dio ruske flote u sjeni koja je plovila pod lažnom zastavom i lažnim dokumentima.

“Utvrđeno je 45 prekršaja. Oni su uglavnom uključivali lažne potvrde, proizašle iz ​otkrića da je brod plovio pod lažnom gvinejskom zastavom”, stoji u priopćenju.

Ethera može ​ponovno ploviti tek nakon što je iznos uplaćen i naknadna ​inspekcija potvrdi usklađenost, uključujući osiguranje države zastave, dobivanje valjanih certifikata i rješavanje tehničkih problema.

“Naša vlada poduzima čvrste mjere protiv brodova u ​floti u sjeni. Ovom operacijom provodimo sankcije EU-a, ​štitimo Sjeverno more i obuzdavamo financiranje ruskog rata u Ukrajini”, rekao je ministar obrane Theo Francken.

Zapadne sankcije nametnute Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i usmjerene na rezanje njezinih prihoda od nafte dovele su do porasta “flote u sjeni” tankera koji pomažu Moskvi u održavanju izvoza sirove nafte.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky upozorio je da eskalirajući sukob na Bliskom istoku riskira da Ukrajina ostane bez kritičnih projektila za protuzračnu obranu, dok se zapadni saveznici suočavaju s konkurentskim zahtjevima za svojim zalihama oružja.

U intervjuu za talijanski list Corriere della Sera, rekao je da također postoji opasnost da bi ukrajinski partneri mogli izgubiti fokus na obranu Kijeva od Rusije.

“Mogli bismo imati poteškoća s nabavkom projektila i oružja za obranu našeg neba”, rekao je. “Amerikancima i njihovim saveznicima na Bliskom istoku možda će ih trebati da se obrane, na primjer rakete Patriot.”

Zelenski je priznao prijetnju koju predstavlja šira regionalna eskalacija kada je upitan riskiraju li Washington i Bruxelles zanemariti potrebe Ukrajine usred bliskoistočne krize. “Naravno, to je rizik. Ali nadam se da će iranska kriza ostati ograničena operacija i da se neće pretvoriti u dugi rat. Znamo iz prve ruke koliko krvava riskira biti”, rekao je.

Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da je rekao Donaldu Trumpu tijekom razgovora u Bijeloj kući da Ukrajina ne smije biti prisiljena na daljnje teritorijalne ustupke i naglasio potrebu kontinuirane podrške Kijevu, koji je prošlog tjedna obilježio četvrtu godišnjicu ruske invazije punog opsega.

“Svi želimo vidjeti da se ovaj rat završi što je prije moguće. Ali Ukrajina mora sačuvati svoj teritorij i njihove sigurnosne interese”, rekao je Merz novinarima na početku svog trećeg posjeta Ovalnom uredu, dodajući da je gospodinu Trumpu pokazao kartu ratom razorene Ukrajine i vjeruje da je američki predsjednik razumio njegovu poantu.

Njemački kancelar Friedrich Merz, govoreći nakon jučerašnjeg sastanka s Donaldom Trumpom, rekao je da je pozvao predsjednika da izvrši pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.

“Rusija ovdje igra na vrijeme, a time djeluje i protiv volje američkog predsjednika. U današnjim sam razgovorima pozvao na povećanje pritiska na Moskvu”, rekao je novinarima.

Sjedinjene Države, Rusija i Ukrajina sudjeluju u trilateralnim pregovorima čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma. Gospodin Merz je ipak rekao da samo pakt koji podržava Europa može biti trajan.

“Nismo spremni prihvatiti sporazum koji je ispregovaran iznad naših glava”, rekao je.