Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Trumpovi izaslanici sastat će se s europskim saveznicima Kijeva za ključne mirovne pregovore u Parizu

Volodymyr Zelensky najavio je imenovanje bivše zamjenice premijera Kanade Chrystie Freeland savjetnicom za gospodarski razvoj Ukrajine, u pokušaju da ojača “unutarnju otpornost” ratom razorene nacije.

Opisao je visokog kanadskog dužnosnika kao stručnjaka sa “značajnim iskustvom u privlačenju ulaganja i provođenju gospodarskih transformacija”.

Administracija Zelenskog nastoji ojačati svoje ratom razoreno gospodarstvo, uključujući kroz projekte u partnerstvu sa SAD-om i drugim zemljama.

Freeland, koja je ukrajinskog podrijetla i oštra je kritičarka ruskog predsjednika Vladimira Putina, bivša je novinarka i kanadska zastupnica.

Osim što je bila bivša zamjenica premijera, također je bila kanadska ministrica međunarodne trgovine, ministrica vanjskih poslova i ministrica financija te je pomogla u pregovorima o trgovinskim sporazumima s Europom i SAD-om.

Diplomirana studentica Sveučilišta Harvard služila je kao posebna predstavnica Kanade za obnovu Ukrajine – položaj izvan kabineta – uz svoje odgovornosti kao zakonodavca.

Ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom pridružit će se više od 27 čelnika u Parizu, zajedno s višim američkim pregovaračima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, u sklopu širih napora da se sastavi zajedničko ukrajinsko, europsko i američko stajalište koje bi se potom moglo prenijeti Rusiji.

Ukrajinski saveznici sastat će se danas u glavnom gradu Francuske, nastojeći finalizirati što je više moguće svoje doprinose budućim sigurnosnim jamstvima kako bi uvjerili Kijev u slučaju prekida vatre s Rusijom, rekli su diplomati i dužnosnici.

Uoči sastanka u utorak diplomati su rekli da su vojni dužnosnici, uključujući načelnika Glavnog stožera Ukrajine, u Parizu kako bi na papir stavili konkretne obveze kako bi čelnici mogli pružiti političku potporu. Do sada su vojna obećanja uglavnom bila nejasna.

Prema bilješci poslanoj 35 pozvanih izaslanstava i koju je pregledao Reuters, sastanak će se usredotočiti na osiguravanje doprinosa multinacionalnim snagama za Ukrajinu u slučaju prekida vatre, u koordinaciji s Ukrajinom i uz potporu SAD-a.

Domaćini također imaju za cilj dogovoriti doprinose za širi skup sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, uključujući obvezujuće obveze ako ponovno bude napadnuta.

Uložit će se napori kako bi se osiguralo da će planiranje takozvane “Koalicije voljnih” zemalja koje daju doprinos biti usklađeno s pregovaračkim pozicijama Ukrajine, SAD-a i Europe.

U ponedjeljak je Rusija izvela pet raketnih napada na drugi po veličini grad u Ukrajini, Kharkiv, koji su oštetili energetsku infrastrukturu, kao i tvrtku u vlasništvu SAD-a u Dnipru, rekli su ukrajinski dužnosnici.

Najmanje jedan civil ozlijeđen je u napadu na Kharkiv, priopćeno je iz ureda gradskog regionalnog tužitelja.

Gradonačelnik Harkova Ihor Terekhov rekao je da udari na njegov grad “nisu samo napad na objekte. To je napad na grijanje, vodu, normalne živote ljudi. Pokušavaju nas slomiti strahom i mrakom.” Iako nije precizirao koji su ciljevi pogođeni.

Napad u Dnipru bio je na poduzeće u vlasništvu američkog proizvođača poljoprivrednih proizvoda Bunge BG.N u jugoistočnom gradu Dnipro, prema dužnosnicima.

Napad je izazvao curenje 300 metričkih tona suncokretovog ulja, rekao je Boris Filatov, gradonačelnik.

“Komunalni radnici čiste, posipaju pijesak i šljunak”, napisao je Filatov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dodajući da će izlijevanje zatvoriti glavnu prometnicu uz rijeku na dva ili tri dana.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha, pišući na platformi društvenih medija X, rekao je: “Ovaj napad nije bio pogreška – bio je namjeran, jer su Rusi pokušali napasti ovaj objekt više puta. Rusija je sustavno ciljala američke tvrtke u Ukrajini.”

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je “potpuno zanemario” napore koje predvode SAD da se riješi gotovo četverogodišnji rat.

Predsjednik Volodymyr Zelensky rekonstruirao je svoje najviše dužnosnike dok se Ukrajina približava četvrtoj godini rata s Rusijom.

Šef moćne sigurnosne agencije Zelenskog, Vasyl Maliuk, smijenjen je u ponedjeljak.

Gospodin Maliuk vodi Službu sigurnosti Ukrajine (SBU) od 2022. i stoji iza iznenadne operacije kodnog naziva “Paukova mreža” koja je nadgledala niz ubojstava i uništila ruske ratne zrakoplove.

Zelenski je imenovao general bojnika Jevgenija Khmaru za vršitelja dužnosti načelnika SBU-a. Opisuju ga kao iskusnog zapovjednika koji je služio u elitnoj borbenoj jedinici Alfa od 2011., a vodio ju je od 2023., navodi agencija.

Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je u ponedjeljak da će se Ukrajina suprotstaviti ruskoj agresiji poboljšanjem svojih tehnoloških sposobnosti dok se pripremao dočekati novog ministra obrane koji je usredotočen na inovacije.

“Razgovarali smo s Mykhailom Fedorovim o načinu na koji Ministarstvo obrane Ukrajine djeluje. Temeljno je načelo da tehnološki kapacitet naše obrane mora spasiti živote naših ratnika”, napisao je na društvenim mrežama.

“Rusija ima jednu značajnu prednost u ovom ratu – sposobnost primjene pritiska kroz razmjere svojih udara i napada na Ukrajinu. Moramo odgovoriti aktivnijom upotrebom tehnologije, bržim razvojem novih vrsta oružja i novim taktikama.”

Zelenski je dodao da iako je “Ukrajina u potpunosti predana diplomaciji”, “Rusija ne pokazuje sličan pristup”. Rekao je da će zemlja odgovoriti transformacijom obrambenog sektora kroz tehnologiju.

Očekuje se da će Mykhailo Fedorov biti potvrđen za sljedećeg ministra obrane Ukrajine.

Rusija je u ponedjeljak pozvala SAD da odmah oslobode Madura tijekom sastanka Vijeća sigurnosti UN-a.

Vijeće sigurnosti UN-a sastalo se nakon što su SAD zarobile venezuelanskog predsjednika, čime je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao da je to “opasan presedan”.

Rusija je podržala Kolumbiju u traženju sastanka 15-članog vijeća, rekli su diplomati.

Vijeće sigurnosti UN-a već se dvaput sastalo – u listopadu i prosincu – zbog eskalacije napetosti između Sjedinjenih Država i Venezuele.

Vladimir Putin danas je odobrio ključne ciljeve Rusije za nacionalni razvoj do 2030., s fokusom na rast.

Tiskovna služba Kremlja priopćila je da će ruski gospodarski fokus biti na obnovi stope rasta i ulaganja – oštećenih četverogodišnjim ratom.

U ciljevima se spominje i prevladavanje ‘negativnih demografskih trendova’ poticanjem ‘odgovornog očinstva’ i pomaganje muškarcima u planiranju obitelji kako bi se prevladao pad nataliteta.

Rusija je također nastojala povećati uvoz ‘prioritetnih’ dobara i usluga u zemlju. Trgovinu je otežao sukob u Ukrajini.

Ruski napad na grad Dnipro u istočnoj Ukrajini pogodio je poduzeće u vlasništvu najvećeg američkog poljoprivrednog proizvođača Bungea, uzrokujući curenje 300 tona nafte, rekao je u ponedjeljak gradonačelnik Borys Filatov.

“Komunalni radnici čiste, posipaju pijesak i šljunak”, napisao je Filatov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dodajući da će izlijevanje zatvoriti za promet veliku prometnicu uz rijeku na dva ili tri dana.