Finska, koja je devet godina zaredom proglašavana najsretnijom zemljom svijeta, suočava se s ozbiljnim financijskim problemima. Javni dug dosegnuo je 90,3 posto bruto domaćeg proizvoda, nezaposlenost je među najvišima u Europskoj uniji, a vlada priprema dodatne mjere štednje koje bi mogle zahvatiti socijalne naknade, javne usluge i mirovinski sustav.
Finska se tako našla pred teškim izborom uoči parlamentarnih izbora planiranih za travanj. Politička rasprava više se ne vodi samo oko toga treba li smanjiti javnu potrošnju, nego i oko toga koje će skupine građana najviše osjetiti posljedice rezova.
Pokazatelji zaduženosti i proračunskog deficita najlošiji su još od 1990-ih, kada su bankarska kriza i raspad Sovjetskog Saveza, tada važnog finskog trgovinskog partnera, zemlju gurnuli u ozbiljne gospodarske probleme.
Dug raste, a Bruxelles traži strožu kontrolu potrošnje
Prije pandemije finski javni dug iznosio je oko 65 posto BDP-a, no do drugog tromjesečja ove godine narastao je na 90,3 posto. Na pogoršanje financijske situacije utjecali su povećani izdaci za obranu nakon ulaska Finske u NATO, skuplja energija nakon prekida oslanjanja na ruske dobavljače, starenje stanovništva i slab gospodarski rast.
Finska vlada troši više nego što prikuplja prihodima još od globalne financijske krize 2008. i 2009. godine. Prema prognozama državne financijske uprave, proračunski deficit u 2026. trebao bi dosegnuti 4,2 posto BDP-a, što premašuje granicu od tri posto predviđenu fiskalnim pravilima Europske unije.
Zbog toga je Bruxelles pokrenuo postupak zbog prekomjernog deficita i Helsinkiju odredio rok do kraja 2028. za njegovo smanjenje. Vlada premijera Petterija Orpoa već je zacrtala uštede od oko devet milijardi eura, no ekonomisti upozoravaju da bi buduća vlada mogla morati pronaći dodatnih osam do 11 milijardi eura.
Na udaru bi se mogle naći javne usluge
Orpoova konzervativna Nacionalna koalicija zagovara dodatne uštede bez povećanja poreza. To bi značilo daljnje smanjivanje izdataka za zdravstvo, socijalnu zaštitu i skrb, dok se razmatraju i promjene u sustavu strukovnih mirovina. Premijer pritom zasad ne predlaže smanjenje mirovina koje građani već primaju. Socijaldemokrati, s druge strane, smatraju da teret konsolidacije treba rasporediti između smanjenja potrošnje i povećanja poreza. Jarkko Kivisto, savjetnik u odjelu za monetarnu politiku i istraživanje Finske središnje banke, upozorio je da bi za rješavanje problema bio potreban kombinirani pristup.
“Deficit je toliko velik da bi bio potreban paket mjera koji uključuje i povećanje poreza i smanjenje izdataka”, rekao je Kivisto za Deutsche Welle.
Dodatnu zabrinutost izaziva stanje na tržištu rada. U kolovozu je stopa nezaposlenosti u Finskoj iznosila 10,3 posto, prema podacima Eurostata, dok je nezaposlenost mladih dosegnula 23,3 posto. To je posebno problematično u trenutku kada država pokušava smanjiti potrošnju, a kućanstva već ograničavaju svoje izdatke.
Strah od novog udara na gospodarstvo
Lauri Olappa, ravnatelj Finskog centra za nove gospodarske analize, upozorio je da bi dodatna štednja mogla još više oslabiti domaću potražnju. Više od četvrtine stanovništva zaposleno je u javnom sektoru, pa bi najavljeni rezovi i mogući otkazi mogli potaknuti građane na dodatnu štednju i smanjiti privatnu potrošnju.
Problem dodatno produbljuju visoki troškovi energije i obrane. Finska je tijekom rata u Ukrajini znatno povećala vojnu potrošnju, a vlada je najavila njezino daljnje povećanje na 3,2 posto BDP-a. Istodobno, trajno visoke cijene nafte i plina mogle bi usporiti gospodarski rast i ponovno potaknuti inflaciju.
Ipak, postoji i razlog za oprezni optimizam. Finski izvozni sektor bilježi snažne narudžbe u metalnoj i brodograđevnoj industriji, što bi moglo pomoći oporavku ako potražnja iz ostatka Europe ostane dovoljno jaka. Unatoč rastu duga, financijska tržišta zasad nisu pokazala veliku zabrinutost zbog finske situacije, a ulagači i dalje smatraju finske državne obveznice relativno sigurnim ulaganjem. No daljnji rast cijena energije, nova sigurnosna kriza ili pogoršanje dužničkih problema u eurozoni mogli bi promijeniti tu procjenu.
Finska bi u ožujku iduće godine mogla ponovno biti proglašena najsretnijom zemljom svijeta, no pred njezinim građanima ostaje teško razdoblje u kojem će se morati uskladiti rastući troškovi države, potrebe stanovništva i zahtjevi za smanjenjem javnog duga.
