Predsjednik Donald Trump izjavio je da SAD istražuje mogućnost potencijalnog dogovora o Grenlandu nakon razgovora s NATO-om, pri čemu je odustao od prijetnji uvođenjem carina europskim saveznicima koji su se protivili njegovim planovima da Amerika preuzme taj otok. Na društvenim mrežama Trump je otkrio malo detalja o razgovoru koji su i on i NATO opisali “vrlo produktivnim”. Nakon što je tjednima uzdrmavao transatlantski savez oštrom retorikom, američki predsjednik rekao je da je sastanak doveo do okvira mogućeg sporazuma.
Međutim, nije bilo naznaka dogovora koji bi ispunio Trumpov zahtjev za „vlasništvom“ nad Grenlandom, ambiciju koju je ponovio na Svjetskom gospodarskom forumu u Švicarskoj, istodobno isključivši uporabu vojne sile. Na Truth Socialu u srijedu američki predsjednik je napisao: „Formirali smo okvir budućeg dogovora u vezi s Grenlandom i, zapravo, cijelom arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se realizira, bit će izvrsno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a.“
Diplomatski izvori rekli su CBS-u da ne postoji nikakav dogovor o američkoj kontroli ili vlasništvu nad autonomnim teritorijem koji ovisi o Danskoj. Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je da se dan završava u boljem tonu nego što je počeo. „Sada sjednimo i pronađimo način kako riješiti američke sigurnosne zabrinutosti na Arktiku, uz poštivanje crvenih linija Kraljevine Danske.“ U satima koji su uslijedili, pojavili su se neki detalji. Nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u švicarskom alpskom odmaralištu, Trump je novinarima rekao da bi mogući dogovor mogao uključivati prava na eksploataciju minerala.
President Donald J. Trump takes the world stage in Davos – delivering an unapologetic message that reasserts America’s leadership and lays out a decisive vision for the future of the West. 🇺🇸🔥 pic.twitter.com/lijT3kPypi
— The White House (@WhiteHouse) January 22, 2026
Trump zadovoljan novim dogovorom
Također je rekao da bi europski saveznici mogli surađivati na drugom Trumpovu planu, obrambenom sustavu Zlatna kupola za zaštitu SAD-a od dalekometnih raketnih napada. Uz strateški položaj Grenlanda, SAD je govorio i o golemim i uglavnom neiskorištenim zalihama rijetkih zemnih minerala na otoku, od kojih su mnogi ključni za tehnologije poput mobilnih telefona i električnih vozila. „To je ultimativni dugoročni dogovor“, rekao je Trump novinarima. „Dovodi sve u vrlo dobru poziciju, posebno kad je riječ o sigurnosti i mineralima. To je dogovor koji traje zauvijek.“
Glavni tajnik NATO-a rekao je da na sastanku s Trumpom nije razgovarao o ključnom pitanju danskog suvereniteta nad Grenlandom. Rutte je za Fox News rekao da se to „pitanje više nije pojavilo u večerašnjim razgovorima s predsjednikom“. Trump je ranije odbacio ideju zakupa Grenlanda, rekavši da „branite vlasništvo. Ne branite zakup“. Glasnogovornica NATO-a Allison Hart izjavila je nakon sastanka Trumpa i Ruttea: „Pregovori između Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država nastavit će se s ciljem osiguravanja da Rusija i Kina nikada ne steknu uporište, gospodarsko ili vojno, na Grenlandu.“
Međutim, jedna od dvoje grenlandskih zastupnika u danskom parlamentu dovela je u pitanje zašto bi NATO uopće imao ikakvu ulogu u vezi s mineralnim bogatstvima otoka. „NATO ni u kojem slučaju nema pravo pregovarati o bilo čemu bez nas, Grenlanda. Ništa o nama bez nas“, rekla je Aaja Chemnitz. Prema američkim medijima, potencijalni plan mogao bi omogućiti SAD-u izgradnju dodatnih vojnih baza na tom teritoriju.
Rješenje poput onoga na Cipru
Dužnosnici koji su sudjelovali na sastanku NATO-a u srijedu rekli su New York Timesu da bi predloženi aranžman mogao nalikovati britanskim bazama na Cipru, koje su dio britanskih prekomorskih teritorija. Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD može dovesti koliko god želi vojnika na Grenland. Već ima više od 100 vojnih pripadnika trajno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom dijelu teritorija. Trump je ranije prijetio uvođenjem carine od 10 % na svu robu koja se iz Ujedinjenog Kraljevstva šalje u SAD od 1. veljače, s povećanjem na 25 % od 1. lipnja, dok se ne postigne dogovor o kupnji Grenlanda od Danske. Isto bi se odnosilo i na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske, svih članica NATO-a.
No američki predsjednik odustao je od govora o trgovinskom ratu nakon sastanka s Rutteom. „Na temelju ovog razumijevanja, neću uvoditi carine koje su trebale stupiti na snagu 1. veljače“, rekao je Trump u objavi na Truth Socialu. U svom prvom govoru nakon šest godina na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu u srijedu, Trump je rekao da traži hitne pregovore o preuzimanju Grenlanda, ali je inzistirao da SAD neće zauzeti teritorij silom. „Vjerojatno ne bismo ništa dobili osim ako ne bih odlučio upotrijebiti pretjeranu silu. Bili bismo nezaustavljivi, ali to nećemo učiniti“, rekao je Trump. „Ne moram koristiti silu. Ne želim koristiti silu. Neću koristiti silu.“
Također je pozvao svjetske čelnike da dopuste SAD-u preuzimanje kontrole nad Grenlandom od Danske, rekavši: „Možete reći ‘da’ i bit ćemo vam vrlo zahvalni. Ili možete reći ‘ne’ i mi ćemo to zapamtiti.“ U svom govoru u Davosu dan ranije, francuski predsjednik Emmanuel Macron kritizirao je Trumpove ranije prijetnje uvođenjem uvoznih poreza. Rekao je da je beskonačno gomilanje novih carina iz SAD-a temeljno neprihvatljivo. Macron je bio među onima koji su pozivali EU da razmotri protumjere protiv novih američkih nameta. U svom govoru Trump je napao Macrona, rekavši da je Francuska desetljećima „varala“ SAD. Američki predsjednik također je uputio kritiku kanadskom premijeru Marku Carneyju, koji je dan ranije u Davosu pozvao srednje sile poput Australije, Argentine i svoje zemlje da se udruže. Kao odgovor, američki predsjednik optužio je Carneyja za nezahvalnost prema SAD-u. „Kanada živi zahvaljujući Sjedinjenim Državama“, rekao je Trump. „Zapamti to, Mark, sljedeći put kad budeš davao svoje izjave.“
