Nakon dvije senzacionalne ilirske kacige, nastavljaju se arheološka istraživanja na Pelješcu. Ovako izgleda čudesni Zakotorac

Na YouTube kanalu ArheoBalkan danas je objavljena nova epizoda posvećena arheološkom lokalitetu Zakotorac na Pelješac, koji je posljednjih godina postao jedno od najintrigantnijih mjesta hrvatske arheologije.Riječ je o lokalitetu na kojem je 2024. godine pronađena ilirska kaciga – druga na Pelješcu u svega nekoliko godina, nakon značajnog otkrića iz 2020. na Nakovana.Pelješac su u prapovijesti naseljavala ilirska plemena Plereji i Ardijejci, dok su Grci svoju koloniju imali na susjednom otoku Korčuli. Upravo taj spoj kultura i utjecaja čini ovaj prostor iznimno važnim za razumijevanje ranih povijesnih procesa na istočnoj obali Jadrana.Lokalitet Zakotorac danas je pod videonadzorom, što bi, kako ističu stručnjaci, trebao biti standard za sva ključna arheološka nalazišta u Hrvatskoj.

Gradina i nekropola – srce nalazišta

Na uzvišenju Kotorac smještena je prapovijesna gradina, dok se oko 200 metara jugozapadno nalazi nekropola na položaju Gomile. Ona se sastoji od 27 kamenih tumula raspoređenih na brdskom sedlu, a upravo su ti grobni humci bili predmet intenzivnih istraživanja.

Upravo ovdje pronađene su dvije ilirske kacige – iznimno rijetki nalazi u kontekstu hrvatskih nekropola.

Tisućljetni kontinuitet ukopa

Radiokarbonske analize potvrdile su da najstariji ukopi na ovom području datiraju u 9. stoljeće prije Krista. U toj fazi prevladavali su pojedinačni ukopi u zgrčenom položaju, iznad kojih su se gradile kupolaste strukture.

U jednoj od gomila 2020. godine pronađeni su ostaci najmanje 13 osoba – deset odraslih i troje djece. Zanimljivo je da pojedine grobnice imaju složenu, pa čak i koncentričnu arhitekturu.

Stratigrafska analiza pokazuje jasnu strukturu slojeva:

• u gornjim slojevima nalaze se kamenje i fragmenti keramike
• srednji slojevi sadrže keramiku i metalne predmete
• donji slojevi kriju najbogatije nalaze – kosti, nakit, oružje i keramiku

Među pronađenim predmetima ističu se koplja, štitovi, bojni noževi, fibule, igle, prstenje, jantarne i staklene perle te pincete.

Posebno je zanimljivo da su pojedini grobovi korišteni kroz više stoljeća – od 9. do 4. stoljeća prije Krista. Nalazi keramike, uključujući i one grčke provenijencije, svjedoče o razvijenim trgovačkim vezama.

Novo poglavlje hrvatske arheologije

Sustavna istraživanja na položaju Gomile, provedena između 2020. i 2023. godine pod vodstvom Centar za prapovijesna istraživanja, uz sudjelovanje Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, otkrila su do tada nepoznatu i iznimno bogatu nekropolu.

Posebnu pažnju izazvali su tzv. aneksi – suhozidne konstrukcije dodane uz gomile koje nisu služile kao grobovi. Pretpostavlja se da su korištene za rituale, poput prinošenja žrtava ili ostavljanja votivnih darova.

U jednom takvom aneksu 2020. godine pronađena je gotovo cjelovita brončana ilirska kaciga, datirana u 4. stoljeće prije Krista.

Nalazište koje mijenja sliku prošlosti

Zakotorac se danas smatra jednim od najvažnijih prapovijesnih nalazišta na istočnoj obali Jadrana. Njegova specifična grobna arhitektura ima najbliže paralele u Nakovani na Pelješcu i na lokalitetu Kopila na Korčuli, što upućuje na postojanje jedinstvenog kulturnog obrasca u ovom dijelu Jadrana.

Novo objavljena epizoda dodatno potvrđuje ono što arheolozi već godinama naglašavaju – Zakotorac nije samo još jedno nalazište, nego ključ za razumijevanje života, smrti i vjerovanja Ilira na ovom prostoru.

Što krije spektakularna ilirska gradina Mitruša? Obišli smo tri muzeja i krenuli tragovima moćnih plemena doline Neretve i Hercegovine