Američki think-tank Institut za proučavanje rata (ISW) objavio je analizu u kojoj navode kako okolnosti navodnog ukrajinskog napada na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. ne odgovaraju obrascu koji se inače može vidjeti kada ukrajinske snage doista izvode udare na ruski teritorij. Kako ističu njihovi analitičari, ukrajinski napadi u Rusiji u pravilu ostavljaju tragove vidljive u otvorenim izvorima.
Podsjećamo, Kremlj je optužio Ukrajinu da je 29. prosinca izvela dalekometni napad bespilotnim letjelicama na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su ukrajinske snage tijekom noći s 28. na 29. prosinca lansirale 91 dalekometni dron na Putinovu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti, tvrdeći da su ruske snage srušile dronove i da napad nije prouzročio štetu. Osudio je navodni napad i izjavio da će Rusija zbog njega “revidirati“ svoje pregovaračko stajalište.
Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarali su telefonom 29. prosinca, a Putinov savjetnik Jurij Ušakov izjavio je da je Putin tijekom razgovora obavijestio Trumpa o navodnom napadu te rekao da će Rusija „preispitati“ svoj stav o mirovnim sporazumima.
Nije popraćeno dokazima
“Okolnosti tog navodnog napada ne odgovaraju obrascu koji se inače opaža kada ukrajinske snage izvode napade na teritorij Rusije. Potvrđeni ukrajinski napadi obično ostavljaju tragove vidljive u otvorenim izvorima, uključujući snimke (često geolocirane) djelovanja protuzračne obrane, eksplozija, požara ili stupova dima u blizini ciljeva, izjave lokalnih i regionalnih ruskih vlasti koje uspješne napade umanjuju tvrdeći da se radi o „krhotinama“ srušenih dronova, te izvješća lokalnih izvora i medija o požarima ili šteti. ISW nije uočio nikakve takve snimke niti lokalna ili regionalna izvješća o napadima u blizini Putinove rezidencije koja bi potvrdila Lavrovljeve tvrdnje”, navode analitičari.
Ističu kako Lavrovljeva tvrdnja da je srušeno 89 ukrajinskih dronova iznad Novgorodske oblasti je u suprotnosti s navodima ruskog Ministarstva obrane, koje je tvrdilo da su ruske snage tijekom iste noći srušile 47 dronova, što dodatno dovodi u pitanje vjerodostojnost izjave. Ukrajinske snage su ranije napadale brojne vojne ciljeve u Novgorodskoj oblasti, a ti su napadi bili popraćeni dokazima. Kremlj nije ponudio nikakve dokaze da su ukrajinske snage 29. prosinca doista ciljale Putinovu rezidenciju.
Ruski oporbeni portal Sota objavio je 29. prosinca istragu o navodnom napadu, navodeći da stanovnici Valdaja nisu čuli djelovanje protuzračne obrane tijekom noći, iako bi ruska protuzračna obrana morala biti aktivna da bi oborila do 91 dron. Sota navodi da bi dronovi lansirani sa sjeverne granice Ukrajine morali proći kroz snažno zaštićen ruski zračni prostor, uključujući više objekata Strateških raketnih snaga, jedinica protuzračne obrane, vojnog zrakoplovstva i drugih sredstava koja su ili snažno branjena ili sama čine protuzračni štit. Sota zaključuje da bi Ukrajina mogla pogoditi Putinovu rezidenciju u Valdaju samo „čudom“ ili zbog namjerne nemarnosti ruskog vojnog zapovjedništva. Ruski servis Radija Slobodna Europa/Radio Sloboda izvijestio je u kolovozu 2025. da je Rusija povećala broj sustava protuzračne obrane koji štite Valdaj s dva na dvanaest između 2022. i kolovoza 2025, navodi američki think tank.
Ukrajina odbacila optužbe
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je tvrdnje o napadu na Putinovu rezidenciju i upozorio da će Rusija tu tvrdnju iskoristiti kao izgovor za napade na Kijev i zgrade ukrajinske vlade. Rusija je već ranije ciljala ukrajinske vladine zgrade u dalekometnim napadima, uključujući zgradu Kabineta ministara u Kijevu u rujnu 2025. Lavrov je izjavio da je Rusija već odredila ciljeve i vrijeme odmazdnih napada protiv Ukrajine, ali nije iznio dodatne pojedinosti.
“Kremlj bi mogao namjeravati iskoristiti ovaj navodni napad kako bi opravdao odbacivanje svih mirovnih prijedloga koji proizlaze iz nedavnih bilateralnih američko-ukrajinskih i multilateralnih američko-ukrajinsko-europskih razgovora. Ušakovljev sažetak razgovora Trump–Putin kritizirao je američko-ukrajinski okvir, vjerojatno misleći na mirovni prijedlog od 20 točaka, tvrdeći da on i dalje ostavlja prostor Ukrajini da izbjegne neodređene obveze, te je odbacio ideju prekida vatre. Od početka mirovnih napora Trumpove administracije početkom 2025., Kremlj nastoji odgađati i razvlačiti pregovore kako bi nastavio rat bez ometanja, spriječio SAD da nametne mjere pritiska te čak iznudio ustupke u američko-ruskim bilateralnim odnosima. Ruski predsjednik Vladimir Putin i visoki vojni zapovjednici održali su još jedan sastanak s ciljem prenaglašavanja taktičkih detalja i stvaranja lažnog dojma da su bojišnice diljem Ukrajine pred slomom. Putin se 29. prosinca sastao s vodstvom Glavnog stožera i zapovjednicima grupacija snaga, nastavljajući niz javno eksponiranih sastanaka posljednjih tjedana. Putin, načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov i zapovjednici iznijeli su niz pretjeranih tvrdnji o ruskim uspjesima, oslanjajući se na napuhane brojke kako bi prikrili spor tempo napredovanja.
ISW-ova opažanja pokazuju znatno manje ruske dobitke nego što tvrdi Moskva, a dostupni dokazi i dalje upućuju na to da se bojišnica ne urušava i da bi Rusiji trebale najmanje dvije do tri godine da zauzme cijeli tzv. „Ukrajinski pojas utvrda“”, navodi Institut za proučavanje rata.
Potiskivanja napada
Proruski ultranacionalistički vojni blogeri, stoji u analizi Istituta, sve češće javno priznaju da su tvrdnje ruskog vojnog vrha pretjerane te dovode u pitanje službene navode o stanju na terenu, osobito oko Kupjanska i Orikhiva. Neki su otvoreno priznali da ukrajinske snage provode protunapade i potiskuju ruske postrojbe.
Nekoliko desetaka bjeloruskih krijumčarskih balona nezakonito je ušlo u poljski zračni prostor, a poljski zrakoplovi presreli su ruski izviđački zrakoplov u blizini granice u noći s 24. na 25. prosinca. Baloni su nosili ilegalne cigarete i GPS uređaje, a poljske vlasti smatraju da su upadi mogli služiti za testiranje poljskih sustava nadzora zračnog prostora. ISW procjenjuje da Rusija pojačava prikrivene i otvorene napade protiv Europe te da je ušla u tzv. „Fazu nula“, informacijsko-psihološku pripremu za mogući budući sukob Rusije i NATO-a.
