NASA je srijedu objavila fotografiju zore na površini Marsa koju je snimio njezin rover Curiosity.
Na fotografiji se vidi kako Sunčeva svjetlost obasjava nazubljene stijene nastale prije više milijardi godina, dok vozilo veličine automobila nastavlja istraživati planetarni susjed Zemlje.
Rover Curiosity sletio je 2012. godine u krater Gale, u blizini Marsova ekvatora, a od 2014. penje se na Mount Sharp, planinu visoku pet kilometara koja se uzdiže iz dna kratera. Fotografiju je snimila kamera Mastcam na roveru sa šest kotača, otprilike sat vremena nakon izlaska Sunca iznad krajolika u čijoj se daljini nalaze litice oblikovane djelovanjem vjetra.
„Svijetli, nazubljeni vrhovi u daljini sloj su stijena koji se izgledom prilično razlikuje od svih slojeva kroz koje je rover dosad prošao. Smatramo da je nekoć riječ bila o sedimentu koji je nanosio vjetar, možda pijesku ili čak pepelu koji je u krater dospio zbog obližnje vulkanske aktivnosti. Nakon što se sediment pretvorio u stijenu, tisućljeća i tisućljeća djelovanja vjetra oblikovala su taj sloj u grebene zvane jarang“, rekao je planetarni znanstvenik Ashwin Vasavada iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Kaliforniji i voditelj projekta Curiosity.
Prema Vasavadi, sloj jaranga najvjerojatnije je nastao prije otprilike tri milijarde godina, otprilike u isto vrijeme kad i ostatak planine. Taj se sloj proteže oko 16 kilometara sjeverozapadnim područjem Mount Sharpa. „Međutim, čini se da sloj jaranga nije dio neprekinutog niza slojeva koji čine svojevrsnu slojevitu strukturu Mount Sharpa. Nastao je nešto kasnije. Nalazi se iznad onoga što geolozi nazivaju diskordancijom – vremenskim jazom tijekom kojeg su prethodni slojevi erodirali prije nego što su na njih naneseni novi slojevi“, rekao je Vasavada.
Rover se tijekom postupnog uspona na planinu popeo više od jednog kilometra u visinu, što je najveća visinska razlika koju je neki rover dosad savladao na Marsu, navodi NASA.
Mount Sharp građen je od slojeva, od kojih svaki bilježi jedno razdoblje geološke prošlosti planeta. Proučavajući te slojeve, znanstvenici su saznali više o vodenim površinama koje su davno prekrivale ovo područje, u vrijeme kada je Mars bio vlažniji i topliji nego što je danas, kada je hladan i pust.
Vasavada je rekao da se NASA nada kako će Curiosity do sloja jaranga stići 2027. ili 2028. godine, kada će svojim instrumentima detaljno proučiti njegovu geologiju.
