NATO razmatra „agresivniji” odgovor na kibernetičke napade, povrede zračnog prostora i druge prijetnje iz Rusije. Čak se ni „preventivni napad” ne isključuje, izjavio je za Financial Times predsjednik Vojnog odbora NATO-a, Giuseppe Dragonet.
„Proučavamo sve. U kibernetičkom prostoru trenutačno djelujemo reaktivno. Razmišljamo o tome da postanemo agresivniji ili da djelujemo proaktivno, a ne reaktivno,” rekao je.
Neki su diplomati, osobito iz istočnoeuropskih zemalja, pozvali NATO da prestane „samo reagirati” i da izvede „preventivni napad”. Takav bi pristup, po njihovu mišljenju, bio učinkovitiji u slučaju kibernetičkih napada, ali manje učinkovit u slučaju sabotaža ili napada dronovima.
‘Preventivni napad’
Prema Dragonetu, „preventivni napad” može se smatrati obranom u okviru NATO-a, no taj je princip još udaljeniji od uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja Saveza. Nije isključio mogućnost da bi ponekad bilo korisno djelovati agresivnije od protivnika, ali postavlja se pitanje nadležnosti – nije jasno tko bi takav potez izveo.
„Način na koji se postiže odvraćanje – odmazdnim udarom, preventivnim udarom – pitanje je koje moramo temeljito analizirati, jer bi pritisak u vezi s tim mogao porasti u budućnosti,” rekao je čelnik Vojnog odbora NATO-a.
Neimenovani baltički diplomat smatra da će, ako Savez nastavi samo reagirati na prijetnje, time potaknuti Rusiju da nastavi sa svojim pokušajima nanošenja štete. Osobito zato što je hibridno ratovanje za Ruse jeftino, a za članice NATO-a skupo. Savez mora postati „domišljatiji”. Dragonet je priznao da je problem NATO-vih članica to što imaju više ograničenja nego druge države zbog „etike, prava i nadležnosti”. „To je problem. Ne želim reći da je to izgubljena pozicija, ali svakako je teža pozicija od one u kojoj se nalaze naši kolege,” rekao je.
