Naslovi domaćih portala već odavno “vrište” o tome kako će AI gotovo u potpunosti ukinuti ljudski rad.
Nažalost, u tome im pomažu i mnogi poslovnoj zajednici koji šire strah o tome kako, primjerice, rad programera više neće biti potreban. Naravno, istina je sasvim drugačija.
Jevonsov paradoks
Na brifingu u Sveučilištu Algebra Bernays su to zgodno objasnili Jevonsovim paradoksom – idejom da niže cijene potiču veću potrošnju. Jevonsov paradoks datira iz 1865. godine, kada je engleski ekonomist William Stanley Jevons u svojoj knjizi ‘The Coal Question’ ustvrdio da povećana energetska učinkovitost ne smanjuje ukupnu potrošnju energije.
Paradoks proizlazi iz činjenice da smanjenje troškova upotrebe tehnologije potiče veću potrošnju, čime se nadoknađuje početna ušteda. U slučaju umjetne inteligencije, AI postaje učinkovitiji i pristupačniji, njegova će se upotreba eksponencijalno povećavati, pretvarajući ga u robu bez koje ne možemo.
U Algebra Bernaysu predstavljena su istraživanja OECD-a i Anthropica koji ukazuju na daljnji razvoj i značaj AI-a s obzirom na radna mjesta u IT-u, s pogledom na Hrvatsku te su istaknute prilike za razvoj konkurentnosti domaćih kompanija.
Istraživanje OECD-a objavljeno je 2025. i odrađeno na modelima koji su tada bili dostupni. Prema OECD-u, današnji AI modeli uglavnom su između razine 2 i 3: jako dobri u jeziku i nekim kognitivnim zadacima, a slabiji u dugoročnom planiranju, socijalnom razumijevanju i “pravom” kritičkom razmišljanju.
“OECD želi da države i tvrtke imaju zajednički način procjene koje će poslove AI moći automatizirati, kako će se obrazovanje morati mijenjati, gdje AI može pomagati ljudima, a gdje predstavljati rizik. Jedna od ključnih poruka izvještaja je da AI napreduje brže nego što društvo razumije njegove posljedice. Zato društvu trebaju jasni i usporedivi pokazatelji, slično kao što postoje testovi za ljudske vještine (npr. PISA)”, istaknuo je Tomislav Dominković, glavni izvršni direktor Sveučilišta Algebra Bernays.
Iako se modeli razvijaju vrlo brzo i u nekim područjima dosežu razinu vrlo kvalitetnih stručnjaka, stvarna razina njihova korištenja i dalje je daleko ispod teorijskih mogućnosti. Slično pokazuje i Anthropicovo istraživanje iz ožujka 2026., koje naglašava razliku između onoga što AI teoretski može napraviti i onoga za što ga korisnici u praksi doista koriste.
Usporedimo li OECD AI indikatore s Anthropicovim teorijskim maksimumom, rezultat je da je razina korištenja daleko od teorijskih mogućnosti (33%). Anthropicovo istraživanje pokazuje da još uvijek nema sustavnog povećanja nezaposlenosti radi umjetne inteligencije – događa se premještanje određenih profila iz tehnološke industrije u druge industrije.
Hrvatska ne stoji dobro
“Hrvatska u usporedbi s ostatkom EU ne stoji dobro s usvajanjem AI-a u poslovanje. Želimo li biti konkurentni, moramo se značajno ubrzati. Samim time, sve tvrtke koje će ići prema daljnjoj transformaciji poslovanja trebat će i junior i senior programere koji će im pomagati na tom putu.
Pojeftinjenjem procesa programiranja uz korištenje AI-a, izrada softvera postaje jeftinija i primjena softverskih rješenja događat će se u tvrtkama u kojima je to do sada bilo preskupo, tj. očekujemo da će broj programera u Hrvatskoj zapravo rasti. Prema U.S. Bureau of Labor Statistics iz 2025., potražnja za programerima trebala bi do 2034. rasti za čak 15,5 posto”, ističe Dominković.
Podaci Eurostata ukazuju na značajno zaostajanje Hrvatske u odnosu na druge usporedive zemlje članice EU. Umjetna inteligencija više nije ograničena na izolirane eksperimente i pilot-projekte, već postupno postaje sastavni dio svakodnevnog poslovanja na razini cijelih organizacija.
“Prema Deloitteovu izvještaju The State of AI in the Enterprise 2026, pristup zaposlenika AI alatima porastao je za čak 50 posto tijekom 2025., što pokazuje da kompanije ubrzano integriraju AI u operativne procese. Istovremeno, sve je veći broj tvrtki koje očekuju pretvaranje AI modela u stvarne poslovne alate koji donose mjerljive rezultate”, rekao je Marko Pršić, glavni konzultant za AI Sveučilišta Algebra Bernays.
