Francusku očekuje novi val prosvjeda i štrajkova koji bi mogli okupiti stotine tisuća ljudi diljem zemlje, a nezadovoljstvo građana ponovno stavlja predsjednika Emmanuela Macrona pod snažan pritisak. Nemiri dolaze u osjetljivom političkom trenutku, pet mjeseci prije predsjedničkih izbora, dok vlada pokušava spriječiti ponavljanje nasilnih sukoba koji su posljednjih tjedana ozbiljno uzdrmali zemlju.
Prosvjede su organizirali sindikati, među kojima je i ljevičarski CGT, uz potporu studentskih udruga. Glavni razlozi nezadovoljstva su visoki troškovi života te stanje u javnim službama i obrazovanju, problemi koji su već izazvali jedne od najtežih građanskih nemira u Francuskoj posljednjih godina.
Vlasti su zbog najavljenog okupljanja poduzele opsežne sigurnosne mjere, nastojeći spriječiti ponavljanje nasilja i pljački koje su 17. listopada iznenadile policijske snage. Tada su diljem zemlje oštećene trgovine i javne zgrade, što je izazvalo oštre kritike na račun Macronova upravljanja krizom, prenosi Reuters.
Na ulicama 70.000 policajaca
“Iznimno smo oprezni jer ne dolazi u obzir da ponovno proživimo 17. listopada”, izjavila je glasnogovornica francuske vlade Maud Bregeon na konferenciji za medije nakon jučerašnje sjednice kabineta.
Francuske vlasti planiraju rasporediti oko 70.000 policajaca diljem zemlje. Prema procjenama domaće obavještajne službe, prosvjedima izvan Pariza moglo bi se pridružiti između 500.000 i 700.000 ljudi.
Ministarstvo obrazovanja objavilo je da se u osnovnim školama očekuje štrajk 17,5 posto učitelja, dok sindikati upozoravaju na moguće poremećaje u željezničkom i javnom prijevozu. Prosvjedima će se pridružiti i studenti, koji kao glavne razloge nezadovoljstva ističu loše uvjete u školama i sve veću neizvjesnost oko vlastite budućnosti.
Studenti strahuju od policijskog nasilja
“Pokušavamo održati što veću razinu mobilizacije. Neki ljudi ne sudjeluju jer se boje. Mnogi strahuju od policijskog nasilja”, rekla je Irma de Banville, 19-godišnja studentica iz Pariza.
Francuska vlada brani postupanje policije, ali istodobno poručuje da će svaka zlouporaba ovlasti biti istražena. Ozbiljnost situacije pokazuje i sastanak o obrani i sigurnosti koji je Macron održao u srijedu. Prosvjedni pokret tako se pretvorio u širi politički izazov za njegovu vlast, a nezadovoljstvo koje je u početku bilo povezano s lošim uvjetima u školama i nedostatkom prilika za mlade preraslo je u znatno širi društveni problem.
“Cilj je u idućim tjednima vratiti rijeku koja se izlila u njezino korito i ući u predsjedničke izbore u što mirnijim uvjetima”, rekao je dužnosnik blizak Macronu. Dodao je da je ovaj tjedan blokirano manje srednjih škola nego na početku krize. Prosvjedi održani prošle subote diljem zemlje uglavnom su prošli mirno, uz tek nekoliko manjih sukoba. Unatoč tome, politička atmosfera ostaje napeta. Kandidati se već pripremaju za predsjedničke izbore, a oporbene stranke nastoje iskoristiti nezadovoljstvo građana životnim standardom i vladinom politikom.
U štrajk bi se trebali uključiti i sindikati energetskog sektora, objavila je državna energetska tvrtka EDF. Prethodni štrajk u tom sektoru sredinom rujna smanjio je opskrbu električnom energijom i ograničio kapacitet isporuke na terminalu Dunkirk LNG, najvećem francuskom terminalu za ukapljeni prirodni plin.
