Ruski građani posljednjih tjedana povlače milijarde rubalja iz banaka. Zapadni analitičari tvrde da je to zbog straha da bi Kremlj mogao zaplijeniti njihove depozite kako bi financirao rat u Ukrajini, piše The Independent.
Analitičari kažu da je strah od mogućnosti da bi Kremlj mogao zaplijeniti privatnu štednju i njome financirati rat izazvao široku paniku. Samo tijekom prva dva tjedna kolovoza iz ruskih banaka povučeno je više od 286,4 milijarde rubalja (oko 2,9 milijardi eura).
Prema podacima ruske Središnje banke, u srpnju je iz banaka povučeno čak 5,3 milijarde funti, nakon dodatnih 3,32 milijarde funti u lipnju.
Taras Skvortsov, jedan od čelnika ruske državne banke Sberbank, upozorio je da bi ukupni odljev kapitala iz Rusije ove godine mogao biti dvostruko veći nego tijekom prvih mjeseci ruske invazije 2022. godine.
Odljev novca stvara ozbiljne probleme s likvidnošću bankama koje se već bore s golemim iznosom loših kredita. Ti su krediti posljedica, među ostalim, odluka Kremlja kojima se banke potiče da vojnoj industriji i dobavljačima vojske odobravaju povoljne i lako dostupne kredite.
Skvortsov je za The Washington Post rekao: “Dronovi lete. Stvari gore. Nervoze je sve više“. Dodao je da ljudi počinju slijediti jednostavnu životnu logiku: bolje je imati gotovinu kod kuće nego novac u banci ako postoji mogućnost da im jednog dana više neće biti vraćen.
I korporacije premještaju imovinu
Ova panika nije ograničena samo na obične građane. Velike ruske kompanije također užurbano pokušavaju zaštititi svoju imovinu od dosega državnih regulatora. Dio kapitala prebacuju preko brokerskih računa u Kazahstanu, Kirgistanu i Armeniji kako bi ga mogli plasirati na svjetska tržišta.
Odljev novca izravno šteti i ruskim državnim financijama. Budući da bankama nedostaje novca, Ministarstvo financija bilo je prisiljeno otkazati važne aukcije državnih obveznica kojima je namjeravalo financirati proračunski deficit, koji je već narastao iznad 76 milijardi dolara.
“Velike sile ne bi trebale imati problema s posuđivanjem novca za financiranje rata”, rekao je za The Washington Post harvardski stručnjak Craig Kennedy. Prema njegovim riječima, ponavljani problemi s prodajom ruskih državnih obveznica znak su da rat sve više opterećuje ruske financije i da Moskva sve teže pronalazi novac potreban za pokrivanje svojih golemih troškova. To je nazvao jasnim znakom “imperijalnog pretjerivanja”.
Strahove dodatno pojačava ukrajinska intenzivna kampanja napada dronovima na rusku naftnu infrastrukturu. Napadi su u jednom trenutku izbacili iz pogona više od 30 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte, što je izazvalo kaos na domaćem tržištu goriva.
U međuvremenu, niz odjeka izazvali su i slučajevi zapljene imovine visokog profila, koji su rusku poslovnu elitu uvjerili da nitko nije potpuno siguran.
Država je nedavno zaplijenila imovinu vrijednu 5,6 milijardi funti poljoprivrednom tajkunu Vadimu Moshkoviču. To se nadovezuje na više od 36 milijardi funti privatne imovine koja je zaplijenjena tijekom protekle godine.
“Ako vladi zatreba novac, Putin će jednostavno posegnuti za imovinom” rekao je suradnik jednog ruskog milijardera. “Nije ga briga. I upravo mislim da stvari idu u tom smjeru”.
Upozorenja i unutar Rusije
Financijski pritisak sada sve više pogađa i državne dužnosnike. Ranije ovog tjedna Andrej Klepač, glavni ekonomist ruske državne razvojne banke VEB i utjecajan ekonomist, iznenada je smijenjen nakon što je upozorio da Rusija “ne može pobijediti” u dugotrajnom ratu iscrpljivanja protiv Ukrajine, dok god Ukrajinu ekonomski podržava Zapad.
“Živimo u iluziji da će se sve [u Ukrajini] urušiti. Nije se urušilo i neće se urušiti. U međuvremenu, troškovi koje mi snosimo sve su veći”, rekao je Klepač.
Poruka koja iz samog ruskog državnog sustava stiže prema Kremlju sve je jasnija: Rusija si ne može priuštiti beskonačno povećavanje vojne potrošnje.
U neobično snažnoj intervenciji, moskovski gradonačelnik Sergej Sobjanin javno je upozorio protiv posezanja za civilnim gospodarstvom kako bi se financirao ratni napor. “Uništiti civilno gospodarstvo znači uništiti i samu zemlju”, upozorio je Sobjanin.
Tjedna analiza Zorana Metera: Ekstremni rast opasnosti za EU čija se strategija oslanja na ‘Putinov strah’
