Venezuela je objavila da pokreće “masovnu mobilizaciju” vojnog osoblja, oružja i opreme kao odgovor na raspoređivanje američkih ratnih brodova i trupa u Karipskom moru. Kopnene, zračne, pomorske i pričuvne snage provodit će vježbe do srijede, prema riječima ministra obrane Vladimira Padrina Lópeza, koji je raspoređivanje opisao kao odgovor na “imperijalističku prijetnju” koju predstavlja američko vojno gomilanje. Uz redovite vojne jedinice, u vježbama će sudjelovati i Bolivarijanska milicija, pričuvna snaga sastavljena od civila koju je osnovao pokojni predsjednik Hugo Chávez, a nazvana je po Simonu Bolivaru, revolucionaru koji je izborio neovisnost brojnih latinoameričkih zemalja od Španjolske.
Padrino López, koji je naredbu pripisao izravno predsjedniku Nicolasu Maduru, rekao je da je cilj vježbe “optimizirati zapovijedanje, kontrolu i komunikaciju” te osigurati obranu zemlje. Ovaj potez dolazi usred rastućih napetosti između dviju država dok američko raspoređivanje snaga u regiji traje. U utorak je američka mornarica objavila da je nosač zrakoplova USS Gerald R. Ford, najveći američki ratni brod, stigao u područje djelovanja Južnog zapovjedništva SAD-a, koje obuhvaća većinu Latinske Amerike. Američki ministar obrane Pete Hegseth naredio je krajem prošlog mjeseca da se Ford premjesti iz Europe u Karibe.
Udarna skupina koja prati Ford uključuje devet eskadrila, dva razarača klase Arleigh Burke naoružana vođenim raketama, USS Bainbridge i USS Mahan, zapovjedni brod za zračnu i raketnu obranu USS Winston S. Churchill te više od 4.000 mornara. SAD je svoje vojno pojačanje u regiji predstavio kao dio borbe protiv trgovine drogom i protoka narkotika u Sjedinjene Države te je posljednjih tjedana izveo napade na brojne navodne brodove krijumčara. Međutim, Caracas vjeruje da SAD zapravo pokušava izazvati promjenu režima, a neki su dužnosnici Trumpove administracije privatno priznali da je njihova strategija usmjerena na uklanjanje Madura, piše CNN.
🚨🇺🇸🇻🇪Over 3 million Venezuelans have joined militias since the US military buildup, bringing the total to around 8 million people — not including regular members of the military. But even with that surge, can they really stand against the United States? pic.twitter.com/1SnbP9zuqk
— Defense Intelligence (@DI313_) October 29, 2025
Oko 15 tisuća američkih vojnika nagomilano u regiji
Prošlog mjeseca Trump je izjavio da je ovlastio CIA-u za djelovanje u Venezueli, a ranije je sugerirao da razmatra mogućnost izvođenja napada unutar zemlje, iako su dužnosnici kasnije rekli da SAD trenutačno ne planira takve akcije. U svom priopćenju u utorak, Padrino López je raspoređivanje venezuelanskih snaga predstavio kao dio Madurovog šireg “Plana neovisnosti 200”, civilno-vojne strategije usmjerene na mobilizaciju konvencionalnih vojnih snaga zajedno s milicijom i policijom radi obrane zemlje. Venezuelske redovne oružane snage, Bolivarijanske nacionalne oružane snage, broje oko 123.000 pripadnika. Maduro također tvrdi da njegove dobrovoljne milicije sada imaju više od 8 milijuna pričuvnika, iako stručnjaci dovode u pitanje tu brojku, kao i razinu njihove obuke.
S dolaskom Forda, procjenjuje se da se u regiji nalazi oko 15.000 američkih vojnika. Značajan dio raspoređenih američkih pomorskih snaga već se nalazio u regiji prije dolaska skupine Ford, uključujući desantnu skupinu Iwo Jima i 22. ekspedicijsku jedinicu marinaca, što ukupno čini više od 4.500 marinaca i mornara, tri razarača s vođenim projektilima, jednu napadnu podmornicu, brod za specijalne operacije, krstaricu s vođenim projektilima i izviđačke zrakoplove P-8 Poseidon.
Istodobno, SAD je rasporedio 10 borbenih zrakoplova F-35 u Portoriko, koji je postao središte američke vojske u sklopu pojačanog fokusa na Karibe. Prema fotografijama agencije Reuters snimljenima u Aguadilli (Portoriko), SAD je na otok rasporedio i najmanje tri bespilotne letjelice MQ-9 Reaper. Uz svu tu tehniku, procjenjuje se da se u Portoriku nalazi oko 5.000 američkih vojnika.
#Venezuela has raised its military alert as the USS Gerald R. Ford operates off Latin America, amid reports the Trump administration may intensify its anti-drug efforts in the region.#Geopolitics pic.twitter.com/qeBiPgzSHD
— Tohid Mohammad Nejad (@Tohid_MN) November 12, 2025
Ujedinjeno Kraljevstvo prekida razmjenu dijela obavještajnih podataka
Ujedinjeno Kraljevstvo više ne dijeli obavještajne podatke sa Sjedinjenim Državama o sumnjivim plovilima za krijumčarenje droge u Karibima jer ne želi biti suučesnik u američkim vojnim napadima i smatra da su ti napadi nezakoniti, rekli su za CNN izvori upoznati s tim pitanjem. Odluka Ujedinjenog Kraljevstva označava značajan odmak od njegovog najbližeg saveznika i partnera u obavještajnoj suradnji te naglašava rastući skepticizam oko zakonitosti američke vojne kampanje u Latinskoj Americi. Godinama je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje ima kontrolu nad nizom teritorija u Karibima na kojima ima raspoređene obavještajne resurse, pomagalo SAD-u locirati plovila za koja se sumnjalo da prevoze drogu, kako bi ih američka obalna straža mogla presresti, rekli su izvori. To je značilo da bi brodovi bili zaustavljeni, posada pritvorena, a droga zaplijenjena.
Obavještajni podaci su se obično slali u Zajedničku međuagencijsku radnu skupinu Jug (Joint Interagency Task Force South), postrojbu stacioniranu na Floridi koja uključuje predstavnike brojnih partnerskih država i radi na smanjenju ilegalne trgovine drogom. Međutim, ubrzo nakon što su SAD u rujnu počele izvoditi smrtonosne napade na brodove, Ujedinjeno Kraljevstvo je izrazilo zabrinutost da bi Amerikanci mogli koristiti britanske obavještajne podatke za odabir ciljeva. Britanski dužnosnici vjeruju da američki vojni napadi, u kojima je ubijeno 76 ljudi, krše međunarodno pravo, rekli su izvori. Obustava dijeljenja obavještajnih podataka započela je prije više od mjesec dana, dodali su.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava, Volker Türk, izjavio je prošlog mjeseca da ti napadi krše međunarodno pravo i predstavljaju „izvansudska pogubljenja”. S tim se ocjenama slaže i Ujedinjeno Kraljevstvo, rekli su izvori CNN-u. Prije nego što je američka vojska u rujnu počela dizati brodove u zrak, borba protiv ilegalne trgovine drogom bila je u nadležnosti policijskih tijela i američke obalne straže. Članovi kartela i krijumčari droge tretirani su kao kriminalci s pravom na pravičan postupak — u čemu je Ujedinjeno Kraljevstvo rado sudjelovalo, rekli su izvori.
No, Trumpova administracija tvrdi da američka vojska može zakonito ubijati osumnjičene krijumčare jer oni predstavljaju neposrednu prijetnju Amerikancima i smatraju se „neprijateljskim borcima” koji su u „oružanom sukobu” sa SAD-om, prema dopisu koji je administracija poslala Kongresu. Ured za pravno savjetovanje Ministarstva pravosuđa (Office of Legal Counsel) izdao je mišljenje — koje je i dalje povjerljivo — kojim potkrepljuje taj argument, izvijestio je CNN. No, pravni stručnjaci tvrde da se Pravo oružanih sukoba i dalje odnosi na civilne krijumčare droge te da proglašavanje neke skupine stranom terorističkom organizacijom ne daje automatsko odobrenje za uporabu smrtonosne sile.
Napeto u američkom vojnom vrhu
Visoki američki vojni dužnosnici također su izrazili sumnju u kampanju. Zapovjednik Južnog zapovjedništva SAD-a (US Southern Command), admiral Alvin Holsey, ponudio je ostavku tijekom napetog sastanka prošlog mjeseca s ministrom obrane Peteom Hegsethom i predsjednikom Združenog stožera, nakon što je postavio pitanja o zakonitosti napada, izvijestio je CNN. Holsey će napustiti dužnost u prosincu, samo godinu dana nakon što je postao čelnik SOUTHCOM-a.
Pravnici specijalizirani za međunarodno pravo unutar Ureda glavnog savjetnika Ministarstva obrane također su izrazili zabrinutost zbog zakonitosti napada, izvijestio je CNN. Više sadašnjih i bivših vojnih pravnika reklo je CNN-u da napadi ne izgledaju zakonito. Glasnogovornik Hegsetha ranije je negirao da je bilo koji odvjetnik uključen u operacije izrazio neslaganje.
Kanada, još jedan ključni američki saveznik koji gotovo dva desetljeća pomaže američkoj obalnoj straži u presretanju sumnjivih krijumčara droge na Karibima, također se distancirala od američkih vojnih napada. Izvori su rekli CNN-u da Kanada namjerava nastaviti partnerstvo s Obalnom stražom kroz operaciju „Caribbean”. No, zemlja je jasno poručila SAD-u da ne želi da se njezini obavještajni podaci koriste za ciljanje brodova smrtonosnim napadima, rekli su izvori CNN-u.
