Njemačku od utorka navečer očekuje nagli preokret vremena, a meteorolozi upozoravaju na razvoj snažnih grmljavinskih oluja, obilne oborine i olujne udare vjetra. U pojedinim dijelovima zemlje uvjeti bi mogli biti povoljni i za nastanak superćelijskih oluja. Istodobno, meteorolozi na Sredozemlju prate područje niskog tlaka koje bi moglo prerasti u medicane – rijedak sustav nalik tropskom ciklonu.
Nakon razdoblja stabilnijeg vremena, Njemačku očekuje izražena promjena vremenskih prilika. Hladna fronta počet će pristizati u utorak navečer, a sa sobom će donijeti grmljavinu, obilnu kišu i snažne udare vjetra. Prema prognozama, najprije će biti pogođeni sjeverni i središnji dijelovi zemlje. Kasno navečer očekuje se formiranje linije grmljavinskih oluja, pri čemu bi zbog snažnog smicanja vjetra mogli nastati uvjeti za razvoj pojedinih superćelija, piše Focus.de.
U noći na srijedu hladna fronta trebala bi se proširiti od Porajnja prema Baltičkom moru. Najviše oborina očekuje se u širokom području koje se proteže od Kölna do Hamburga. Uz kišu su lokalno mogući i olujni udari vjetra. U srijedu ujutro grmljavinsko nevrijeme i obilna kiša trebali bi zahvatiti područje od Kassela preko Hannovera pa sve do otoka Rügena. Prema trenutačnim prognozama, stanje na sjeveru zemlje trebalo bi se tijekom prijepodneva postupno smirivati. No to neće značiti i kraj nestabilnosti.
💦 Der #Regen kommt:
☀️ Heute trocken, abends im NW Schauer und kräftige Gewitter
⛈️ Nachts ziehen Regen und Gewitter über die Nordhälfte ostwärts
🌧️ Mittwoch verlagert sich der Schwerpunkt in den S – an den Alpen 30 bis 50 l/m²
👉n 🔗 https://t.co/dxKrUw1khu pic.twitter.com/wQN7vLzrZv
— Meteored Deutschland (@MeteoredDE) September 15, 2026
Novo nevrijeme očekuje se u srijedu poslijepodne
Oko 16 sati novi razvoj oluja moguć je na području između Stuttgarta, Nürnberga i Passaua. U tom području također se očekuju obilna kiša i snažni udari vjetra, dok je lokalno moguća i tuča. Meteorolozi pritom ne isključuju ni pojavu pojedinih superćelijskih oluja. Posebnu pozornost privlači prognoza za srijedu navečer. Udari vjetra tada bi mogli biti još snažniji nego prethodne večeri. Olujno područje nakon toga trebalo bi se postupno premještati prema Austriji. Uz Alpe će se kiša zadržati nešto dulje.
Njemačka meteorološka služba, DWD, zbog očekivanog pogoršanja poziva građane da prate službena upozorenja i aktualne prognoze. Prolaskom hladne fronte vremenska slika u Njemačkoj bit će potpuno drugačija. Nakon olujnog razdoblja slijedi osjetan pad temperature i znatno hladnije vrijeme. No Njemačka nije jedino područje koje meteorolozi ovih dana pozorno prate. Na Sredozemlju postoji mogućnost razvoja pojave koja je mnogo rjeđa od uobičajenih jesenskih oluja – medicanea, odnosno sredozemnog sustava koji može razviti neke karakteristike tropskog ciklona.
Meteorolozi trenutačno prate područje niskog tlaka smješteno sjeveroistočno od Tripolija u Libiji. Prema aktualnim prognozama, upravo bi se ondje između utorka i četvrtka mogao razviti medicane. Ipak, zasad nije riječ o sigurnom razvoju takve oluje. Procjene govore o 30 do 40 posto vjerojatnosti da će se sustav razviti u medicane, dok njegova moguća putanja još nije dovoljno pouzdana. Zbog toga se posebno prate područja Sicilije, Grčke, sjeverne Libije i sjeverozapadnog Egipta. Ako se sustav dodatno razvije i ojača, mogao bi donijeti snažne udare vjetra i velike količine kiše, što bi ponegdje moglo stvoriti i opasnost od poplava.
Što je zapravo medicane?
Naziv medicane nastao je spajanjem engleskih riječi Mediterranean i hurricane. Riječ je o olujama koje nastaju iznad Sredozemnog mora i mogu poprimiti određene karakteristike tropskih ciklona. Prema podacima DHMZ-a, za razvoj medicanea potrebni su određeni meteorološki uvjeti. Važna je relativno topla morska površina, čija temperatura može biti između 15 i 26 Celzijevih stupnjeva, zbog čega su kraj ljeta i početak jeseni povoljno razdoblje za njihov nastanak. Takve se oluje najčešće pojavljuju upravo u rujnu.
Osim dovoljno tople morske površine i visoke temperature zraka, potreban je i nagli prodor hladnijeg zraka. On može potaknuti razvoj nestabilnosti, iz koje se potom razvija olujni sustav, a u određenim okolnostima i medicane. Medicani mogu biti prilično veliki sustavi. Njihova prosječna veličina kreće se između 70 i 300 kilometara, dok njihov životni vijek može trajati od svega šest sati pa do otprilike pet dana. Brzina vjetra u takvom sustavu može dosegnuti i 160 kilometara na sat.
Il n’y aura pas de formation de médicane à court terme en Méditerranée. On a des systèmes orageux disparates qui circulent et le centre dépressionnaire garde un noyau froid. Cela devrait pas aller beaucoup plus loin. pic.twitter.com/nGHtPLbLV1
— Extrême Météo (@ExtremeMeteo) September 15, 2026
Na satelitskim snimkama medicane se ponekad mogu prepoznati po oblačnom sustavu s okom, zbog čega vizualno mogu podsjećati na uragane. Ipak, kako ističe DHMZ, riječ je o bitno različitim sustavima kada je riječ o njihovu nastanku. Jedan od najpoznatijih i najsnažnijih medicanea koji su zabilježeni bio je Ianos, koji je u rujnu 2020. godine pogodio Grčku.
Na vrhuncu razvoja dosegnuo je intenzitet usporediv s uraganom druge kategorije. Ianos je donio iznimno snažne vjetrove i velike količine kiše, a oborine su izazvale velike poplave. Upravo zbog mogućnosti da sredozemni sustavi u kratkom vremenu ojačaju i donesu opasne vremenske uvjete, meteorolozi će idućih dana pozorno pratiti razvoj situacije.
