Tajvan je zabilježio nagli porast broja kineskih vojnih zrakoplova u blizini otoka, objavilo je tamošnje ministarstvo obrane. Povećana aktivnost dolazi nakon dvotjednog razdoblja zatišja koje je među analitičarima izazvalo brojna pitanja o namjerama Pekinga. Prema službenim podacima, jučer je u blizini Tajvana zabilježeno 26 kineskih vojnih zrakoplova. Od tog broja njih 16 ušlo je u sjevernu, središnju i jugozapadnu identifikacijsku zonu tajvanske protuzračne obrane.
Uz zrakoplove, uočeno je i sedam plovila kineske ratne mornarice. Povećan broj letova uslijedio je nakon razdoblja smanjene aktivnosti kineske vojske. U tjednu od 27. veljače do 5. ožujka Tajvan nije zabilježio nijedan kineski vojni zrakoplov koji bi prešao središnju liniju i ušao u zonu protuzračne obrane.
Tek 6. ožujka primijećena su dva zrakoplova, a potom tijekom sljedeća četiri dana ponovno nije bilo nijednog. Letovi su se zatim nastavili, ali u manjem broju, od srijede do petka, piše Politico.
🚨🇨🇳 CHINA SURROUNDS TAIWAN: 26 WARPLANES + 7 NAVY SHIPS AS U.S. FOCUSES ON MIDDLE EAST
LARGEST PRESENCE IN WEEKS⚠️ pic.twitter.com/nrohXJj6nm
— Blockchain Daily News (@blckchaindaily) March 15, 2026
Što stoji iza zatišja?
Pad aktivnosti vremenski se poklopio s godišnjim zasjedanjem kineskog parlamenta. Iako su se slična smanjenja vojnih letova događala i ranije tijekom važnih državnih događaja ili praznika, ovogodišnji pad bio je znatno izraženiji nego prethodnih godina. Analitičari smatraju da to ipak ne može biti jedino objašnjenje.
Jedan od mogućih razloga mogla bi biti želja Pekinga da privremeno smanji napetosti s Washingtonom uoči planiranog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini. Bijela kuća najavila je da će Trump boraviti u Kini od 31. ožujka do 2. travnja, iako kineske vlasti to još nisu službeno potvrdile.
Druga teorija među promatračima jest da bi zatišje moglo biti povezano s prelaskom kineske vojske na novu fazu obuke i modernizacije, pri čemu se ispituju novi modeli združenih vojnih vježbi.
Kina i dalje polaže pravo na Tajvan
Unatoč kratkom zatišju, Kina nije promijenila svoj stav prema otoku. Peking već godinama tvrdi da će Tajvan staviti pod svoju kontrolu, ako bude potrebno i silom. Kineska vojska stoga gotovo svakodnevno šalje ratne zrakoplove i brodove prema području oko otoka.
Tajvanska vojska ranije je poručila da smanjenje broja letova nije utjecalo na njihovu obrambenu spremnost. Ministar obrane Wellington Koo također je istaknuo da je kineska mornarica ostala aktivna u obližnjim vodama čak i tijekom razdoblja kada je broj zrakoplova bio manji.
Kina i Tajvan imaju odvojene vlade još od 1949. godine. Tada je nakon građanskog rata Komunistička partija preuzela vlast u Pekingu, dok su poražene snage Nacionalističke stranke pobjegle na Tajvan. Otok je kasnije postupno prešao s vojne uprave na višestranačku demokraciju, dok Peking i dalje smatra Tajvan dijelom svog teritorija.
